Izvor: Glas javnosti, 26.Jan.2009, 07:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Treći svet - naša šansa

BOR - Činjenica je da će 2009. godina biti katastrofalno zabeležena u svetskoj privredi, prioritetno trgovini, ali i pronalaženju novih tržišta. Permanentan negativan saldo u robnoj razmeni sa privrednim okruženjem rezultat je nerestrukturirane privrede i nepostojanja jasne podrške državnih institucija.

U prošloj godini celokupna spoljnotrgovinska razmena je iznosila 29,5 milijardi, a vrednost izvezene robe 9,55 milijardi >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << dolara. Rečju, dvostruko više uvozimo nego što izvozimo. Zabrinjavajuća je i činjenica da uvoz konstantno brže raste od izvoza - smatra naš sagovornik Nebojša Radmilac, ekonomista i direktor borske Marfi banke.

Domaća privreda je interesno godinama vezivana za tržište Evropske unije. Na tom prostoru prisutna je dinamična recesija koja ostavlja posledice i na našu ekonomsku situaciju.

- Zapostavljeni su tradicionalno dobri poslovni odnosi sa zemljama trećeg sveta. Zanemarili smo nekadašnje dobre poslovne partnere u drugim zemljama od kojih je živela bivša Jugoslavija. I danas za našom stručnom, profesionalnom radnom snagom vape zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. Naravno, pomeranje postojećeg stanja podrazumeva jasan i strogo kontrolisan, samo preko potreban uvoz. Potrebno je, dakle, smanjiti uvoz na minimum i tako revidirati disbalans u spoljnotrgovinskom prometu. Međutim, u tom vakuumu promenjena je i struktura asortimana i ponude robe za plasmane na druga tržišta. Tako u našem izvozu dominiraju proizvodi niže faze prerade (sirovine i repromaterijal), a u uvozu preovlađuju proizvodi za finalnu potrošnju (roba široke potrošnje).

Naša vlada, čuje se mišljenje, može da donese odluku o organizovanju lobi-timovi koji bi uticali na prostorima gde privreda Srbije može da ima tzv. prođu, ali je, kako ste nedavno izjavili, mnogo bitnije pre toga restrukturiranje postojećih privrednih postulata i institucionalna podrška.

- Izuzetan primer smo imali u zemljama trećeg sveta, gde su naši građevinari bili favorizovani po poslovnosti, zatim je imao prioritet naš izvoz poljoprivrednih proizvoda, semenske robe, prehrambenih artikala, poljoprivredne mehanizacije. Smatra se da je proizvodnja organske hrane potencijalno jedan od najprofitabilnijih izvoznih poslova Srbije u svetu. Prema podacima Privredne komore, u Srbiji se vid organske proizvodnje obavlja na oko 15.000 hektara. To je, u odnosu na ukupnu obradivu površinu od 4,2 miliona hektara, samo 0,3 odsto.

ŠANSA U POLJOPRIVREDI

Iskustva govore da ovaj način poljoprivredne proizvodnje u svetu ima rast od 25 odsto godišnje. To je najveća stopa rasta bilo koje privredne grane i, što je najvažnije, to je jedini sektor koji može da proda sve što proizvede. A konkurentnost naših proizvoda i usluga isključivo zavisi od kvaliteta naših proizvoda, prihvatanja međunarodnih standarda, doslednog sprovođenja sistema poslovanja ISO-9000 i ISO 14000, visokog nivoa kreacije novog proizvoda i, razumljivo, osmišljeno prezentiranog brenda.

kad nema nista drugo, ostaje "sansa u poljoprivredi" i saradnja sa siera leone

Mlaćenje prazne slame niz Timok.

Smuti pa psospi.Đta je pisac hteo da kaže!!!

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.