Izvor: Politika, 07.Jun.2011, 23:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
I deca vernika vole građansko
U nekim sredinama postoji tenzija između izbornih predmeta, ali deca i nastavnici smatraju da je konfrontacija nepotrebna
Milica Vlajin završava treću godinu Druge ekonomske škole u Beogradu, a građansko vaspitanje sluša od početka srednje škole. Najvažnija lekcija koju je naučila na ovim >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << časovima jeste tolerancija – da sluša druge i uvažava tuđe mišljenje. Njeno odeljenje je ogledno, kaže, što je možda objašnjenje što se svih 24 učenika opredelilo za „građansko”.
– Sama sam odabrala ovaj predmet, roditelji nisu uticali na moju odluku, kao što ne utiču i na to koji ću fakultet da izaberem. Verovatno ću ići na prava ili političke nauke iako mi mama i tata stalno govore „Jao Milice, nemoj u političare”. Ja sam vernik, moja porodica poštuje određene verske običaje, slavimo slavu, ali nije me privlačilo da 45 minuta slušam o Božijim zapovestima. Građansko je delovalo modernije i iako smo svake godine imali mogućnost da ponovo biramo, ipak niko od nas nije prešao na versku nastavu – priča nam Milica, jedna od učesnica nedavne konferencije koju su povodom 10 godina od uvođenja ovog predmeta u škole u Srbiji organizovale Građanske inicijative, uz podršku ambasade SAD u Srbiji.
Osmišljen kao obrazovanje za demokratiju, ovaj predmet je pohađala polovina đaka svake generacije od 2001. godine. Program „Građanskog obrazovanja” Građanskih inicijativa je od 2002. godine održao obuke za više od 7 500 nastavnika svih osnovnih i srednjih škola Srbije.
Tamara Džamonja Ignjatović sa Fakulteta političkih nauka je predstavljajući istraživanje u kojem je učestvovalo 1 955 učenika iz škola širom Srbije i 304 nastavnika građanskog vaspitanja, rekla da nastavu iz ovog predmeta pohađaju učenici čiji roditelji imaju viši obrazovni nivo i koji su liberalniji. Za ovaj predmet se opredeljuju deca roditelja koji nisu tradicionalni i patrijarhalni, deca čiji su roditelji ateisti, ali i deca čiji su roditelji vernici, ali ne smatraju da zbog toga deca moraju da pohađaju versku nastavu i deca čiji roditelji nisu pravoslavne veroispovesti, odnosno deca u višenacionalnim sredinama.
Međutim, studija slučaja, koja je takođe urađena u sklopu ovog istraživanja, pokazala je da, pogotovu u nekim sredina, postoji tenzija između građanskog vaspitanja i verske nastave, iako i deca i nastavnici i direktori škola i lokalna zajednica smatraju da je konfrontacija ova dva predmeta nepotrebna i štetna, jer dovodi do podela među učenicima, nastavnicima, a možda i izvan škole.
Tako učenici koji pohađaju građansko, smatraju da se đaci čiji su roditelji tradicionalniji i patrijarhalni pre opredeljuju za versku nastavu, i to baš pod uticajem porodice.
„Mislim da je posebno važno da radimo na smanjenju kompetitivnog pozicioniranja građanskog vaspitanja i verske nastave pošto je ovakav odnos uspostavljen još na samom početku primene obaveznih izbornih predmeta”, rekla je Radmila Radić Dudić, koordinatorka Programa za građansko obrazovanje Građanskih inicijativa i istakla da je jedna od preporuka ove konferencije upravo važnost saradnje predavača i aktivnosti u okviru ova dva predmeta.
A kada je reč o građanskom vaspitanju, čak 82,6 odsto učenika navodi da je zadovoljno pristupom nastavnika, 71,2 odsto đaka je zadovoljno sadržajem i temama sa kojima su se tokom rada na ovom predmetu upoznali, a 59 odsto đaka je zadovoljno atmosferom u razredu.
Učenici navode da su najviše naučili o dečjim pravima (79,9 odsto), kao i o pravima i obavezama koje imaju u školi (77 odsto), zatim o tome kako da razumeju sebe i druge, kako da rešavaju konflikte, a na ovim časovima imali su priliku i da nauče dosta o pravilima škole, demokratiji, značaju negovanja kulturnih različitosti, karakteristikama vlasti...
Iako su nastavnici u ovom istraživanju rekli da na časovima najčešće koriste kao metode rada igranje uloga i debatu, a da su predavanja najmanje zastupljena metoda rada u nastavi, učenici su odgovorili da je predavanje nastavnika dominantan način rada na času (čak 67,7 odsto učenika osnovnih i 50,6 đaka srednjih škola navelo je da nastavnici često ili veoma često drže predavanja, nasuprot 29,6 odsto nastavnika). Korišćenje Interneta je, prema odgovorima i učenika i nastavnika, retko korišćena metoda, a diskusija vrlo česta.
Inicijativa da građansko vaspitanje postane obavezan predmet u jednom od završnih razreda osnovnih i srednjih škola, takođe je jedna od preporuka konferencije. Na taj način svaki đak bi u toku svog školovanja imao prilike da se upozna sa osnovnim demokratskim vrednostima i bolje razume društveni i politički život države u kojoj živi.
Sandra Gucijan
objavljeno: 08.06.2011











