Izvor: Politika, 02.Jun.2013, 23:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Škola za muzičke ambasadore
Učenici Muzičke škole „Kosta Manojlović” petu godinu zaredom osvajaju najveći broj nagrada na republičkom takmičenju. – U njenim učionicama ponikli su i svetski slavni violinisti Stefan Milenković i Nemanja Radulović
Odnegovala je, obrazovala i na put daljeg usavršavanja usmerila mnoge đake. Iz njenih učionica potekli su i u svetu napravili uspešne karijere violinisti Stefan Milenković i Nemanja Radulović. Muzička škola „Kosta Manojlović” iz Zemuna, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << koja obrazuje predškolce, osnovce i srednjoškolce, petu godinu zaredom na republičkom takmičenju (učesnike je ocenjivao međunarodni žiri) nadmašila je sve konkurente, osvojivši 71 nagradu. Prema rečima direktorke Mile Lacković, ključ uspeha je u tome što se u školi trude da učenike što pre pripreme za profesionalnu karijeru.
– Obično ih šaljemo na takmičenja koja se organizuju u okviru evropskih asocijacija. Tako skupljaju poene, kao u tenisu, jer ima takmičenja na kojima i ne mogu da se pojave ukoliko nisu osvajali prve nagrade na nekim ranijim – navodi direktorka.
Kvalitetan rad ove i njoj srodnih škola prepoznat je i u Evropi, zbog čega je Zajednica muzičkih i baletskih škola Srbije, čiji je član i „Kosta Manojlović”, primljena 2005. u Evropsku zajednicu muzičkih škola. Članstvo je doprinelo boljem kontaktu sa inostranim kolegama, ali i organizovanju zajedničkih koncerata.
– U okviru „Evropskog orkestra” povezujemo naše najbolje učenike sa njihovim vršnjacima, a omogućujemo im i da se susretnu sa mladim umetnicima iz drugih zemalja, najčešće sa kolegama iz Slovenije i Italije. Najbolji smo u zemlji, ali želimo da se ogledamo i u široj konkurenciji – objašnjava Lackovićeva.
Na redovnim skupštinama Evropske zajednice, ali i kroz profesionalne kontakte, škola razmenjuje iskustva sa kolegama, kako bi videli šta su postigli i dobro uradili, a u čemu zaostaju. Prema rečima direktorke, na poslednjem održanom republičkom takmičenju kolege iz inostranstva su videle koliko talenata ima u Srbiji, ali su ukazale i da nemamo dovoljno saznanja o savremenim tokovima u obrazovnoj praksi.
– Naročito cenimo savete Slovenaca, koji su prošli tranziciju i reformu planova i programa. Slušamo ih šta da prihvatimo, a šta ne, kako bismo baštinili samo pozitivna iskustva. Problem kod nas je što bez đačkog dinaragodinama ne bismo mogli da kupimo nove instrumente – ukazuje direktorka i s neskrivenim ponosom ističe da su učenici „Koste Manojlovića” svojevrsni ambasadori svoje zemlje, koji u inostranstvu pored talenta demonstriraju i uzorno vaspitanje i kulturu, na čemu u školi posebno insistiraju.
– Uloga muzičke škole nije samo da obrazuje i vaspitava, već i da pomogne detetu da bude smirenije, da kvalitetnije razvija motoričke veštine i mentalne kapacitete. Ponekad je mnogo važnije šta škola uradi za razvoj deteta, čak i ako ono ne upiše fakultet, jer kada se učenik bavi muzikom ili sportom, mnogo su manje mogućnosti da podlegne lošim uticajima i navikama – smatra direktorka.
----------------------------------------------
I podstanar i domaćin
Škola je izgrađena početkom sedamdesetih kada je bilo mnogo manje učenika, pa danas pored matičnog zdanja nastavu drže i u OŠ „Lazar Savatić” i u školi „Veljko Ramadanović”. Gostoprimstvo im uzvraća koncertnim nastupima, ali i radionicama na kojima otkrivaju i druge talente. Pored toga, u samoj školi se organizuju izložbe, a pod njenim krovom su i Zajednica muzičkih i baletskih škola Srbije, društvo „Frederik Šopen”, legat „Miodrag Azanjac”, asocijacija flautista Srbije i društvo „Zemun art klub”.
----------------------------------------------
Jedinstveno odeljenje za slepe i slabovide
U školi nekoliko decenija postoji i odeljenje za osnovno i srednje obrazovanje slepe i dece sa oštećenim vidom, jedino takve vrste u Srbiji.
– Na evropskoj skupštini nas je iznenadilo kada smo čuli da smo najverovatnije jedino takvo odeljenje u Evropi. U Češkoj postoji nešto slično, ali na akademiji – ističe Mila Lacković.
Za ove učenike su urađene i note na Brajevom pismu, a nabavlja se i literatura kad god je moguće. Mnogi od njih danas su uspešni, neki su upisali akademije i vratili se da rade kao profesori, a neki su nastavili u inostranstvu.
– Nedavno je jedna devojčica iz Aranđelovca osvojila prvu nagradu. Kada je reč o sviračkom umeću, slepa deca mogu da postignu isto što i sva druga – ističe Lackovićeva.
D. Aleksić
objavljeno: 03.06.2013.