Sarajevska ulica: Od zanatlija, do Kineza

Izvor: Večernje novosti, 24.Jun.2013, 23:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sarajevska ulica: Od zanatlija, do Kineza

SARAJEVSKA, sa svojim dućanima i zanatskim radionicama, jedinstven je i potpuno drugačiji sokak od ostalih ulica u centru Beograda. Duh starih vremena sa požutelih fotografija čuva oko tridesetak majstora, koji se odupiru navali radnji sa brzom hranom i lokala sa jeftinom istočnjačkom robom. Ovaj trgovački i zanatski kvart, važan je saobraćani koridor, koji u jednom smeru povezuje Gazelu i centar grada. Proteklih godina, veći deo ulice potpuno se izmenio, jer su nestale brojne prizemne >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << zgrade. Na njihovim mestima nikle su višespratnice. Međutim, ulica je sačuvala poslovni duh. Tu se i danas "okreću" pare i pružaju usluge. - Do pre samo dve decenije zanatlije su dominirale u odnosu na trgovce, ali se "odnos snaga" promenio. Mnoge zanati su i potpuno nestali, jer stari majstori iza sebe nisu ostavljali naslednike - priča bravar Dimitar Drangov(53), koji sa osmehom, ponosno pokazuje na sina Jovana (20), koji nastavlja očev posao. U potezu dugačkom samo 600 metara, još uvek posluju krojači, šusteri, vunovlačari, frizeri, pekari, auto-mehaničari, električari, tašneri, limari, it programeri, slikari, staklorezci, knjigovezci... Sarajevska ima i cvećaru, prodavnice fine konfekcije, ali i radnje sa kineskom i polovnom robom. Tu se može pazariti sve od bele tehnike, poljoprivrednih i bravarskih alatki, tepiha, kancelarijskog nameštaja... Pokvarene časovnike sada popravljaju samo dvojica sajdžija. MUKE SA AUTIMA SARAJEVSKA ulica je izuzetno prometna jer kroz nju prolazi veliki broj linija javnog gradskog prevoza, ali i pojedina teretna vozila. Poseban problem predstavlja i činjenica što je praktično u svakom trenutku po jedna traka van upotrebe jer se u njoj nalaze parkirana vozila. - Moja radionica postoji 34 godine, ali posao iz godine u godinu slabi. Od kako je u bombardovanju uništen MUP, izgubio sam 700 mušterija, koje su radili u policiji - priča Ljubiša Velkovski(59), žaleći se da jedva pokriva troškove. - Plaćam porez paušalno, ali od države nemam nikakve benifite, iako su zanati pred umiranjem. U Sarajevskoj ima farbara, apoteka, kozmetičarskih radnji, banaka, ali i legendarnih kafana. Ljubitelji dobre kapiljice, svih imovinskih kategorija, žeđ mogu da utole u preko 20 lokala. Od bircuza, restorana, hotela, do fensi mesta. Posle Drugog svetskog rata, ulica je imala isključivo prizemne kuće. S vremenom, one su se rušile, a zidale su višespratnice u koje se useljavala radnička klasa. Za vreme SFRJ, Sarajevska je važila za kraj grada koji nije bio bezbedan, poznat po kafanskim tučama i mangupskim obračunima. Ni danas nije atraktivna za stanovanje. Kvadrat stana košta manje nego u okolnim ulicama. Kao razlog navodi se buka od saobraćaja i nedovoljno parking mesta. ROMSKA MAHALA - DO sedamdesetih godina prošlog veka, veliki deo ulice činila je romska mahala. Izgradnjom hotela, sve se menja. Romi se na konjima sele, a zidaju se velike zgrade za radnike raznih preduzeća. Tada se polako i gase neke zanatlijske radnje, poput kovača, koji je imao radionicu na mestu gde je danas "Armi šop" - priseća se penzioner Veljko Vučić (68). "INFLACIJA" PEKARA I FRIZERA POSLEDNjIH deset godina, u Sarajevskoj otvoreno je preko 20 pekara i drugih lokala sa brzom hranom. Primetna je i inflacija frizerskih salona. Kosa se krati na desetak lokacija u krugu od 100 metara. Nekada se znalo ko se gde šiša. Stariji žitelji Sarajevske sa setom se sećaju Boška brice i Lale iz "Pobede", gde danas Radenko nastavlja tradiciju. CRKVA, DŽAMIJA, PA RUŠEVINA NA mestu gde se danas ukrštaju Sarajevska i Nemanjina ulica, krajem 18. veka, u vreme kratke austrijske okupacije Beograda, bila je podignuta Crkva Jovana Preteče. Par godina kasnije, po povratku Turaka u Beograd, crkva je pretvorena u džamiju, a stanovnici su uspeli da spasu ikone koje se danas čuvaju u galeriji Matice Srpske u Novom Sadu. Ova crkva, a potom džamija, srušena je u naletu srpskih ustanika prilikom oslobađanja Beograda 1806. godine.

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.