Izvor: Politika, 13.Apr.2010, 23:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kružni put puca pod „Gazelinim” teretom
Nedovršena saobraćajnica mora da primi čak pet i po puta više teretnjaka nego što je predviđeno projektom. – Neophodne još dve trake i tri puta deblji asfalt
Posledica izmeštanja teretnog i tranzitnog saobraćaja sa mosta „Gazela”, zbog početka odlagane rekonstrukcije u prethodna dva meseca, je porast opterećenja na alternativnim pravcima, među kojima je najdrastičnije probleme „zaradio” kružni put u okviru obilaznice oko Beograda. Preusmeravanje teretnjaka >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << sa autoputa iz pravca Niša kod Bubanj potoka i iz pravca Zagreba na obilaznicu i kružni put od Orlovače do Bubanj potoka rezultiralo je rastućim gužvama i velikim oštećenjima kolovoza na ovoj još nezavršenoj saobraćajnici.
Kružni put se od aprila prošle godine je u režimu rehabilitacije, a dvaput prolongirani rok za završetak radova konačno je zacrtan za 22. maj ove godine. Nedovršena saobraćajnica, međutim, zbog preusmeravanja sa „Gazele” mora da primi čak pet i po puta više teretnjaka nego što je za to projektovana. Svakog dana, prema poslednjoj računici, kružnim putem prolazi 1.100 kamiona, a projekat rehabilitacije iz 2004. predvideo je da broj teretnih vozila dnevno ne prelazi 200. Rupe u relativno novom asfaltu zato su učestala slika, a zbog radnika i mašina koji ih saniraju formiraju se sve veća zagušenja. Uska grla primetna su i na deonicama gde se izvode regularni radovi, naročito na potezu od Avale do raskrsnice za Resnik.
Dragan Baletić, direktor projekta u građevinskom preduzeću „Štrabag”, ističe da novonastala situacija, uz radove na predviđenoj rehabilitaciji zahteva i dodatno ojačanje kolovoza kako bi „preživeo” dvadesetdvomesečnu obnovu „Gazele”.
– Kada je 2004. godine rađen projekat nije se ni sanjalo o ovoj situaciji. Sa početkom obnove autoputa od Surčina do Bubanj potoka očekujemo pravu katastrofu. Kružni put je rađen za takozvano srednje opterećenje koje ne prelazi 2.000.000 vozila godišnje, a sadašnji prosek od 15.000 automobila i kamiona dnevno garantuje godišnje opterećenje od 5.500.000 vozila. Za takvu učestalost potrebne su četiri, umesto sadašnje dve trake, a debljina kolovozne konstrukcije morala bi da bude utrostručena sa sadašnjih sedam na 21 santimetar – objašnjava Baletić.
„Štrabag” prema ugovoru ima obavezu da put „preda” republici uz dve godine garancije. To će, prema njegovim rečima, biti teško izvodljivo.
– Sa stručnjacima Instituta za puteve tražimo novo rešenje da se uradi reciklaža postojećeg kolovoza i ojačanje u okviru sadašnjeg projekta kako ne bismo odskočili previše iz finansijske konstrukcije. U toku je sanacija određenih deonica i tu ćemo staviti novi ravnajući i habajući sloj ali je sumnja da će i on izdržati – ističe naš sagovornik.
Da nevolja ne ide sama, svedoči i stari problem koji kružnom putu godinama zadaju bespravni objekti podignuti u blizini. Kako navode u „Putevima Srbije”, postojeći sistem odvodnjavanja i drenaže drastično je oštećen jer se bespravni graditelji nisu ustručavali da zabetoniraju sve cevaste odvode kako bi sprečili ulivanje vode u svoje placeve.
– Put se zbog toga nalazi na „vodenom jastuku” jer su odvodnjavanje i dreniranje u potpunosti sprečeni, a tu su i divlje deponije koje dodatno onemogućavaju evakuaciju površinske vode – kažu u „Putevima Srbije”.
Na kružnom putu pre mesec i po dana u saobraćaj je pušten tunela Stara Straževica, a u potpunosti je završeno i četiri i po kilometra kolovoza. U naredne dve nedelje biće rekonstruisano još kilometar i po puta, a preostali deo trase Bubanj potok do petlje Resnik od oko sedam kilometara biće završendo 22. maja. Ostaju asfaltni i završni radovi, odnosno postavljanje rasvete na rekonstruisanim petljama Bubanj potok i Kijevo, potom i obeležavanje horizontalne i vertikalne signalizacije.
Marko Luković
[objavljeno: 14/04/2010]