Izvor: Nezavisne Novine, 09.Apr.2016, 10:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zaha Hadid: "Prva dama arhitekture" s Prickerovom nagradom (FOTO)

Iako o položaju žene i njenoj ulozi u društvu u zemljama Bliskog istoka vladaju određeni stereotipi, ipak ono što je neosporna činjenica jeste upravo da je jedina žena koja je dobitnik Prickerove nagrade za arhitekturu, ekvivalenta Nobelovoj nagradi za tu oblast, upravo Iračanka Zaha Hadid, rođena 1950. godine u Bagdadu.

Irak je, doduše, u tom periodu bio zapadno orijentisana država, u dobroj mjeri i liberalna, dok Zaha upisuje studij matematike na Američkom fakultetu >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << u Bejrutu, što ostavlja trag i na svim njenim djelima, jer samo vrhunski poznavalac i geometrije i matematike smije se usuditi tako suvereno vladati prostorom kao što je to činila Zaha Hadid.

Na studij arhitekture odlazi u London, gdje se susreće s arhitektama koje se bave eksperimentalnom arhitekturom, kao što su Rem Koolhaas i Bernarda Tschumi, i to određuje njen suštinski pristup u projektovanju, gdje se odstupa od principa Bauhausa, koji su bili smatrani suštinskim i na temeljima ruskog konstruktivizma i avangarde iz dvadesetih godina prošlog vijeka, dobijamo određen broj arhitekata koji jednostavno postavljaju neke nove granice.

Hadidova je možda i najbolji primjer tog poimanja prostora i ono što je simptomatično, kako i u svim sferama života, tako i u arhitekturi, osobe koje idu ispred svog vremena, kasnije dobijaju priliku od društva za realizaciju svojih djela, što je slučaj i sa Zahom, koja je dugo vremena bila arhitekta čije ideje ne zaživljavaju u prostoru, već ostaju na papiru u vidu studija i konkursnih rješenja.

Tek sa zgradom vatrogasne stanice u Vitri u Njemačkoj počinju se ostvarivati njene ideje u prostoru i kada su investitori spoznali kakav efekat na posmatrače ostavljaju njena djela, postaje jedan od najtraženijih arhitekata u svijetu, s projektnim biroom od 400 ljudi, koji su je pratili i sprovodili u djelo njene vizije.

Nakon toga bukvalno kreće gradnja po svim meridijanima i na svim kontinentima su prisutni njeni objekti, jer se jednostavno svrstala u grupu arhitekata zvijezda čije ime i objekat garantuju pažnju svjetske javnosti i turista.

Naravno, uvijek takav pristup prate i oprečna mišljenja dijela lokalne javnosti, koja smatra da ti objekti ne poštuju kontekst gradnje da su usiljena i univerzalna za bilo koju tačku na planeti, što je ipak daleko od realnosti jer isuviše se ozbiljno pristupa takvim projektima da bi se mogla zanemariti bilo koja prednost lokaliteta i prostora.

Na žalost svih poklonika njenih djela, što iz svijeta arhitekture, što javnosti generalno, Zaha Hadid je iznenada preminula 31. marta ove godine i tako je svijet ostao bez žene koja je iz arhitekture ukinula prefiks muškog zanimanja i nije bez razloga doživljavana "prvom damom arhitekture", jer njen doprinos arhitekturi je ogroman i jednostavno iza nje su ostali objekti koji, ma kakve polemike izazivali, jednostavno nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.

Primajući Prickerovu nagradu, kazala je kako je ponosna što je prva žena koja je osvojila tu nagradu.

"Sada vidimo sve više priznatih arhitektica", kazala je tada.

Dragan Čampara dipl. inž. arh

Projektant-studio PROSTOR

studioprostor1Žgmail.com

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.