Izvor: Nezavisne Novine, 20.Apr.2016, 11:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tartufi, plemići među gljivama

Bijeli tartuf (Tuber magnatum) i crni tartuf (Tuber malanosporum) spadaju u rod pečurki gomoljača. S obzirom na to da je riječ o pečurkama koje rastu 10 do 30 centimetara ispod zemlje, nije ih lako pronaći, pa su izuzetno tražene. Za njihovo traženje se koriste posebno izdresirani psi i svinje koje sa svojim njuhom mogu da nanjuše mjesto gdje se one nalaze.

Bijeli tartuf je cjenjeniji od crnog, a kilogram na svjetskom tržištu može dostići cijenu od 750 evra po kilogramu, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << a za velike i rijetke primjerke i tri do četiri puta veći iznos.

Prilikom kupovine svježeg tartufa treba voditi računa o tome kada je ubran, jer i ovde važi pravilo - što svježiji to bolji i skuplji.

Istra u Hrvatskoj je među najbogatijim nalazištima tartufa na ovim prostorima, ali ih ima i u Srbiji. Francuska i Italija se smatraju najvećim potrošačima ali i proizvođačima, gdje je uzgoj tartufa prisutan već nekih tridesetak godina. Prve italijanske plantaže su podignute 1970. godine.

Pečurke rastu u simbiozi s korijenjem određenih vrsta drveća, poput hrasta kitnjaka i lužnjaka.

Tartufe karakteriše jaka aroma koju je najbolje opisati kao kombinaciju starog sira i bijelog luka, a koja se odlično kombinuje s tjesteninom, rižotom, jajima, parmezanom, ali i s mesnim jelima. Svoj maksimum daje kada se narenda svjež u tankim listićima neposredno prije serviranja jela.

Pečurke obično imaju nižu kalorijsku vrijednost od mesa i ribe, a veće količine bjelančevina od recimo povrća, pa se njihova konzumacija preporučuje veganima i vegetarijancima.

Tartufi su osim toga bogati mineralima poput kalijuma, natrijuma i fosfora koji štite zdravlje srca i cjelokupnog kardiovaskularnog sistema.

Vjeruje se da konzumacija tartufa podiže raspoloženje, a neki im pripisuju i afrodizijačka svojstva.

Nastavak na Nezavisne Novine...