Izvor: B92, 29.Jan.2013, 22:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Šta ako produžimo život?
Da li je za dugovečnost dovoljno jesti hranu sa antioksidansima i sačuvati ćelijske strukture od slobodnih radikala? Koji geni utiču na dužinu života? Međutim, i uz najbolju disciplinu, smanjeni rizik i unošenje antioksidanasa, ćelije tela neumitno stare.
Šta bi donela mogućnost da ljudski život bude produžen? Nakon što je više od 12.000 ljudi izglasalo ovu temu kao najzanimljiviju, ona će biti osvetljena iz raznih uglova na tribini koja se održava u sredu, 30. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << januara, u 18 časova, u Galeriji nauke i tehnike SANU
Da li je za dugovečnost dovoljno jesti hranu sa antioksidansima i sačuvati ćelijske strukture od slobodnih radikala? Koji geni utiču na dužinu života?
Vežbanje, kretanje, redovno spavanje, umerena ishrana – sve to utiče na ujednačeni ritam metabolizma. Uz uzimanje antioksidanasa koje sadrži sveža hrana, usporava se starenje ćelija. Već dugo je poznato da vitamini C i E, gluatonin i drugi antioksidansi zaustavljaju takozvani oksidacioni stres u organizmu i produžavaju život. Da li je to dovoljno?
Antioksidansi su jedinjenja koja sprečavaju oksidaciju, hemijsku reakciju tokom koje nastaju takozvani slobodni radikali, reaktivna jedinjenja koja lako stupaju u reakcije sa drugim molekulima i dovode do oštećenja ćelijskih struktura. Sprečavajući oksidaciju antioksidansi usporavaju starenje.
Međutim, i uz najbolju disciplinu, smanjeni rizik i unošenje antioksidanasa, ćelije tela neumitno stare. Šta dovodi do toga? Koliko geni utiču na dugovečnost? Radni poligon na kome se ovo pitanje već dugo ispituje jeste crv Caenorhabditis elegans, nematod širok svega 1 mm, koji se koristi u brojnim biološkim istraživanjima.
To stvorenje prirodno živi nekoliko nedelja, ali su mu genetičari značajno produžili život manipulišući njegovim genima. Istraživanje takvih gena možda vodi ka rešenju najstarijeg od svih problema nauke – ka eliksiru života.
Ovo pitanje je predstavljeno na izložbi Glasam za nauku u Galeriji nauke i tehnike SANU, koja se održava od 15. do 31. januara. Nakon što je više od 12.000 posetilaca izložbe i sajta glasamzanauku.cpn.rs dalo svoj glas za jedno od deset nerešenih naučnih pitanja, tema „Kako produžiti život?“ izglasana je za najinteresantniju sa oko 3000 glasova.
Razmatranja na ovu temu nastavljaju se kroz dijalog uglednih i uspešnih naučnika mlađe generacije iz Srbije. Učesnici tribine su: Prof. dr Milan M. Ćirković, naučni savetnik Astronomske opservatorije u Beogradu, Dr Aleksandar Bogojević, viši naučni saradnik Instituta za fiziku u Beogradu Prof. dr Radoslav Pušić, profesor na Katedri za orijentalistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, i direktor Instituta „Konfučije“ Dr Vladimir Živković, patolog na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Mirko Đorđević, evolucioni biolog, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ u Beogradu Moderator tribine: Slobodan Bubnjević, CPN
Koji geni utiču na dužinu života?
Izvor: Danas, 29.Jan.2013
Tema „Šta bi donela mogućnost da ljudski život bude produžen?“, nakon što je više od 12.000 ljudi izglasalo ovu temu kao najzanimljiviju, večeras će, od 18 časova, biti osvetljena iz raznih uglova na tribini u Galeriji nauke i tehnike SANU.








