Izvor: BKTV News, 09.Maj.2017, 07:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pet činjenica za današnji dan, 9. maj
Redakcija portala BKTVNews izdvojila je najbitnije činjenice i događaje koji su obeležili današnji dan, ali ujedno ostali utkani u živote svih nas.
1. Kolumbo krenuo na poslednje putovanje
Na današnji dan 1502. godine španski moreplovac Kristofer Kolumbo isplovio je iz španske luke Kadis na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.
2. Osnovana tajna organizacija >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << "Crna ruka"
Na današnji dan 1911. godine u Beogradu je s ciljem ostvarenja ideala ujedinjenja srpstva - osnovana tajna organizacija "Ujedinjenje ili smrt", nazvana docnije "Crna ruka", čije su vođe bili Dragutin Dimitrijević Apis, Ilija Radivojević i Bogdan Radenković. Organizacija je predviđala oslobođenje srpskih krajeva koji su se tada nalazili pod okupacijom Turske, odnosno Austro-Ugarske.
3. Potpisana kapitulacije Nemačke
Godine 1945. u Berlinu je 16 minuta posle ponoći potpisana bezuslovna kapitulacija Nemačke. U ime Nemačke akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa još nekoliko dana davali otpor, najduže u Jugoslaviji, do 15. maja. U ratu koji je trajao šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika. Prema procenama, poginulo je između 50 i čak 80 miliona, od čega između 38 i 55 miliona civila.
4. Preminuo nemački pisac Johan Kristof Fridrih fon Šiler
Godine 1805. preminuo je nemački pisac, filozof, istoričar i teoretičar umetnosti Johan Kristof Fridrih fon Šiler, najznačajniji nemački klasični dramatičar. Pobegao je 1782. iz Virtemberškog vojvodstva u kojem je radio kao pukovski lekar, a u Vajmar se preselio 1787, gde se sprijateljio sa Geteom, koji mu je pomogao da 1789. postane profesor istorije na univerzitetu u Jeni. Potom je izdavao časopise "Hore" i "Almanah muza". Dela: drame "Razbojnici", "Don Karlos", "Valenštajn", "Verenici iz Mesine", "Demetrijus" (nedovršena drama iz ruske istorije), tragedije "Fijeskova zavera u Đenovi", "Spletka i ljubav", "Marija Stjuart", "Devica Orleanska", komad o oslobodilačkoj borbi Švajcaraca "Vilhelm Tel", balade "Polikratov prsten", "Jemstvo", "Ibikovi ždrali", istorijski radovi "Istorija otpadništva ujedinjene Nizozemske", "Istorija Tridesetogodišnjeg rata", filozofske i estetičke rasprave "O ljupkosti i dostojanstvu", "O uzvišenom", "O estetičkom vaspitanju čoveka", "O tragičnoj umetnosti", "O naivnom i sentimentalnom pesništvu", epigrami "Ksenije".
5. Rođen borac za ukidanje crnačkog ropstva
Na današnji dan 1800. godine rođen je američki borac za ukidanje crnačkog ropstva Džon Braun, koji je u američkim državama Kanzas i Virdžinija predvodio ustanke protiv robovlasnika i državne uprave koja ih je podržavala. Teško ranjenog u borbi federalna vojska ga je 1859. uhvatila u Virdžiniji, a robovlasnički sud GA je osudio na smrt, posle čega je obešen.
.jpg)
