Izvor: BKTV News, 03.Jan.2017, 08:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pet činjenica za današnji dan, 3. januar
Redakcija portala BKTVNews izdvojila je najbitnije činjenice i najinteresantnije događaje koji su obeležili vreme iza nas, a koji se na današnji dan iznova setimo.
1. Rođen čuveni govornik Marko Tulije Ciceron
106 p.n.e. - Rođen je rimski govornik, pisac, filozof i političar Marko Tulije Ciceron, najveći stilista rimske literature. Bio je republikanac, protivnik Julija Cezara i Marka Antonija. Za konzula je izabran 63. pre n.e. Otkrio je i razobličio >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << Katilininu zaveru. Bio je to pokušaj da se republika zameni ličnom vladom, nekom vrstom diktature (prema antičkoj terminologiji - tiranide). Posle ubistva Cezara 44. pre n.e. uhapšen je zbog serije napada na Antonija (14 beseda - "Filipika") i ubijen. Ostala dela: "Besede", "O besedniku", "Rasprave u Tuskulu", "O starosti", "O prijateljstvu", "O krajnostima dobra i zla", "O prirodi bogova", besede "Protiv Katiline".
2. Rođen pisac Džon Ronald Ruel Tolkin
Na današnji dan 1892. godine rođen je engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, profesor anglosaksonskog (staroengleskog) i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu. U trilogiji "Gospodar prstenova" stvorio je vlastiti mitski svet (i jezik), služeći se prozom u kojoj se osećaju uzori nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla. Istom imaginarnom svetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala dela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari",
3. Osnovana 23 koncentraciona logora
Godine 1942. u Norveškoj je u Drugom svetskom ratu Nemačka osnovala 23 koncentraciona logora kroz koje je prošlo i više od 4.500 Srba. Najozlogašeniji su bili Bejsfort, Botn, Erlandet, Falstad, Korgan, Osen, u koje su ljude najviše upućivali iz logora na Starom sajmištu u Beogradu. Do aprila 1943. deportovano ih je 4.680, od kojih je više od 3.000 ubijeno. Logoraše je pomagao norveški pokret otpora.
4. Rođen srpski pisac Oto Bihalji Merin
Na današnji dan 1904. godine rođen je srpski pisac, likovni i književni kritičar, jevrejskog porekla, Oto Bihalji Merin. S bratom Pavlom 1928. osnovao je izdavačku kuću "Nolit" (Nova literatura). Uređivao je i književno-politički časopis "Nova literatura". Zbog političkih razloga emigrirao je i u Nemačkoj je uređivao komunistički književni časopis "Linkskurve". U Parizu je 1933. osnovao "Institut za borbu protiv fašizma". Od 1936. u Španiji se borio na strani republikanaca protiv snaga generala Franka. Likovnim i književnim studijama znatno je doprineo tumačenju i shvatanju savremenog stvaralaštva. Dela: roman "Doviđenja u oktobru", eseji i umetnička kritika "Osvajanje neba", "Misli i boje", "Susreti sa mojim vremenom", "Jugoslovenska skulptura XX veka", "Graditelji moderne misli", "Naivna slika sveta", "Prodori moderne umetnosti", "Kraj umetnosti u doba nauke?", "Maske sveta", "Re-vizija umetnosti", "Modern German art", "Goja i mi", "Kapričosi", "Užasi rata", "Anri Ruso, život i delo" (sa suprugom Lizom), monografije "Krsto Hegedušić", "Gabrijel Stupica", "Bogosav Živković", "Vangel Naumovski", delo o Španskom građanskom ratu "Španija između smrti i rađanja".
5. Naredba u II svetskom ratu o Jevrejima
Godine 1942. nemački zapovednik za Srbiju objavio je u Drugom svetskom ratu naredbu kojom je, pod pretnjom smrću, zabranjeno skrivanje Jevreja i čuvanje jevrejskih stvari, novca i vrednosnih papira. Mnogi Srbi su, ipak, rizikovali život i stotine Jevreja je spaseno a Srpska crkva, pa i administracija su izdavali lažna dokumenta s ciljem da ti ljudi budu spaseni.
