Izvor: BKTV News, 19.Jan.2017, 08:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pet činjenica za današnji dan, 19. januar
Redakcija BKTVNews za vas je izdvojila najzanimljivije činjenice i događaje vezane za današnji dan.
Srpski književnik, istoričar i prevodilac Zaharije Stefanović Orfelin umro je u Novom Sadu, 19. januara 1785. godine. Orfelin je bio jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka i najistaknutiji srpski književnik, prethodnik Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića. Školovao se u Budimu, Beču i Veneciji. Bio je pesnik i istoričar, izdavač, kartograf i kaligraf, naučnik i bogoslov, >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << radio je bakroreze i slikao ikonostase. Pripremio je za štampu prvi književni časopis Južnih Slovena, pisao je pouke iz prirodnih nauka, bio prevodilac, leksikograf i botaničar. Izrađivao je geografske karte i grbovnike. Godine 1768, Orfelin je pokrenuo časopis Slaveno-serbski magazin, sastavio Večni kalendar i napisao dela Plač Serbije i Život Petra Velikog. Godine 1778, objavio je stručne radove iz krasnopisa Kaligrafija, što ga je preporučilo za člana Umetničke akademije u Beču.
Francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon umro je na današnji dan 1865. godine. Njegova doktrina postala je osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom "Svojina, to je krađa", u svom delu "Šta je svojina", zalagao se za njeno ukidanje, ali je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti video je u slobodi kao "trećoj formi društva", što je teorijski razradio u delu "Sistem ekonomskih protivrečnosti ili filozofija bede". Njegova dela služila su kao osnova za različite radikalne političke ideje i koncepcije, kako na levici, tako i na desnici.
Počela Skupština ustaničkih starešina Srbije (trajala do 25. 1. 1811. godine), na kojoj je doneta odluka o podeli Praviteljstvujuščeg sovjeta na 6 popečiteljstava (ministarstava).
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 1919. julijanski kalendar zamenjen gregorijanskim, dok je Srpska pravoslavna crkva zadržala julijanski kalendar.
Dok je Rimokatolička crkva odmah prešla na korišćenje gregorijanskog kalendara, protestantske crkve su jedno vreme odbijale da usvoje „papski“ kalendar. Postepeno su, pre svega radi lakše trgovine, prelazile na gregorijanski kalendar, ali ne u isto vreme. Tako su Migel de Servantes i Vilijam Šekspir umrli 23. aprila 1616. godine, ali Servantes po gregorijanskom, a Šekspir po julijanskom kalendaru.
Tokom 20. veka, praktično sve pravoslavne zemlje, prešle su na upotrebu gregorijanskog kalendara (u svetovne svrhe). Njihove pravoslavne crkve nisu želele da koriste „katolički“ kalendar, već su tražile usvajanje novog kalendara koji bi bio precizniji od gregorijanskog. Tako je na Svepravoslavnom kongresu, 30. maja 1923. godine usvojen Milankovićev kalendar. Međutim, kako su sve pravoslavne crkve autokefalne, neke su crkve zadržale upotrebu julijanskog kalendara (između ostalih i SPC, iako je za novi kalendar usvojen njen predlog).
Srpska pravoslavna crkva, koja je bila predlagač novog kalendara koji usvojen na kongresu 1923. godine, i dalje koristi julijanski kalendar. Posle kongresa, SPC je Milankovićev kalendar načelno prihvatila za upotrebu, ali je njegovu primenu bila odložila. Odluku o primeni ovog kalendara SPC nije kasnije donela i u upotrebi je i dalje julijanski kalendar.
Studirao je pravo u Gracu i Beogradu, a kao diplomata radio je u konzulatima Srbije u Solunu, Bitolju, Skoplju i Prištini. Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom Sadu, Skoplju i Sarajevu. Osuđen je 1887. zbog satirične pesme "Dva raba". Učestvovao je kao dobrovoljac u Srpsko-bugarskom ratu 1885. a u Prvom svetskom ratu prošao je golgotu srpske vojske i naroda, preko planinskih vrleti do Jadrana. Dela: komedije "Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta", "Dr", "Svet", "Ujež", "Mister dolar", pripovetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske večeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti", "Jesenja kiša", "Pučina", "Iza Božjih leđa". Golgotu Srbije 1915. godine opisao je vrlo realistično u obimnom, potresnom delu "1915."
