Izvor: BKTV News, 15.Maj.2017, 07:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pet činjenica za današnji dan, 15. maj
Redakcija BKTVNews za vas je izdvojila najzanimljivije činjenice i događaje koji obeležavaju današnji dan.
1. Ana Bolen proglašena krivom za preljubu
Na današnji dan 1536. godine engleski sud proglasio je krivim za preljubu i incest Anu Bolen, drugu ženu kralja Henrija VIII, i njenog brata lorda Rošfora. Dva dana potom, nadbiskup Krenmer "ustanovio" je da je brak nevažeći (sklopljen je 1533). Zbog njega je Henri VIII raskinuo veze s Katoličkom crkvom, >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << pošto se papa usprotivio braku, a "preljubnica" je ubrzo pogubljena, posle čega se Henri VIII još četiri puta ženio, pošto nije imao muške dece.
2. Proglašena Srpska Vojvodina
Godine 1848. proglašena je Srpska Vojvodina. u Sremskim Karlovcima, Skupština predstavnika 175 crkvenih opština vojvođanskih eparhija, zajedno s delegatima iz Kneževine Srbije, koja je prethodno dva dana ranije, izabrala mitropolita Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu - proglasila je Srpsku Vojvodinu. Skupština je istakla pravo Srba u Austriji (Ugarskoj) na autonomni politički i kulturni razvoj. Srpska Vojvodina je obuhvatala Srem, Vojnu granicu u Sremu, Baranju i Bačku s bečejskim i šajkaškim okruzima (takođe deo Granice) i Banat sa Vojnom granicom i kikindskim okrugom. Austrijska (i Ugarska) vlada proglasile su odluke Majske skupštine nezakonitim, ali je austrijski ustav od 4. marta 1849. potvrdio osnivanje Srpske Vojvodine i Tamiškog Banata, u koje su uključeni Bodroška, Torontalska, Tamiška i Krašovska županija i Rumski i Iločki okrug Sremske županije. Srpska Vojvodina je dobila status posebne upravne teritorije, a austrijski car je poneo i titulu srpskog velikog vojvode.
3. Rođen ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov
Godine 1891. rođen je ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, po obrazovanju lekar. Najpoznatiji je po romanu "Majstor i Margarita", štampanom u Moskvi tek 1966. godine, 25 godina posle njegove smrti. Zbog romana s fabulom iz građanskog rata "Bela garda", dramatizovanog kao "Dani Turbina", odmah je izazvao podozrenje sovjetskih vlasti, iako mu je sam Staljin ukazivao poštovanje. Njegov "fantastični realizam", filozofija života i umetnosti imali su izuzetno snažan efekat u svetskim razmerama i uticali su na sovjetsku literaturu u drugoj polovini 20. veka. Ostala dela: priče i pripovetke "Beleške mladog lekara", "Ðavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce", romani "Život gospodina de Molijera", "Pozorišni roman" (nedovršen), drame "Bekstvo", "Zojkin stan", "Purpurno ostrvo", "Adam i Eva", "Blaženstvo", "Ivan Vasiljevič", "Bratstvo licemera", "Poslednji dani", "Batum", scenariji "Revizor", "Mrtve duše", dramatizacije "Mrtve duše", "Rat i mir". Posle raspada sovjetske države objavljene su njegove dnevničke beleške: "Dnevnik Majstora i Margarite".
4. Preminuo Jovan Skerlić
Na današnji dan 1914. godine preminuo je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost književnog dela. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom, ali često beskompromisnom i isključivom, oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti. Po ličnom opredeljenju Skerlić je bio izraziti socijalista (socijaldemokrata). Dela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u XVIII veku", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet knjiga pod naslovom "Pisci i knjige".
5. Jugoslavija oslobođena od okupatora
Godine 1945. Jugoslavija je definitivno oslobođena od okupatora i jedinice Jugoslovenske armije slomile su i poslednji organizovani otpor neprijateljskih snaga u Drugom svetskom ratu. Jugoslovenska armija je nemačkim trupama presekla odstupnicu, zarobila komandanta grupe armija E general-pukovnika Aleksandera Lera - koji je u aprilu 1941. rukovodio bombardovanjem Beograda - i prinudila ih na predaju. Jugoslavija je u četvorogodišnjem ratu opustošena, a prema zvaničnim podacima poginulo je 1.706.000 građana.
