Izvor: BKTV News, 14.Jul.2017, 07:14 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pet činjenica za današnji dan, 14. jul
Redakcija BKTVNews za vas je izdvojila najzanimljivije činjenice i događaje koji su obeležili današnji dan.
1. Otvoreno prvo radničko pozorište
Godine 1901. u Beogradu je svečano otvoreno prvo radničko pozorište u Srbiji. Predstave su izvođene u kafani "Radnička kasina" na uglu Dečanske i Skopljanske ulice (sada Nušićeva).
2. Rođen Ingmar Ernst Bergman
Na današnji dan 1918. godine rođen je švedski filmski režiser >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << i scenarista Ingmar Ernst Bergman, trostruki dobitnik Oskara. Filmovi: "Leto sa Monikom", "Noć klovnova", "Osmeh letnje noći", "Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Zimsko svetlo", "Lice", "Devičanski izvor", "Ðavolje oko", "Tišina", "Persona", "Krici i šaputanja", "Licem u lice", "Zmijsko jaje", "Svet marioneta", "Fani i Aleksander".
3. Osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo "Prosvjeta"
Godine 1902. u Sarajevu je, radi širenja prosvete i nacionalne svesti Srba u Bosni i Hercegovini, osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo "Prosvjeta", koje je imalo veliki broj članova i donatora i raspolagalo je znatnom imovinom. Zahvaljujući potpori "Prosvjete", prve generacije srpskih đaka i studenata iz BiH su masovnije počele da se školuju prema tadašnjim evropskim standardima. Društvo je otvorilo brojne čitaonice, štampalo niz knjiga, a u Sarajevu je otvorilo veliku Centralnu biblioteku. U "Prosvjeti" su bili aktivni mnogi značajni Srbi iz BiH, uključujući Aleksu Šantića, Petra Kočića, Vasilja i Šćepana Grđića, Ðorđa Pejanovića, Peru Slijepčevića.
4. Rođen Isak Baševis Singer
Književnik i nobelovac Isak Baševis Singer rođen je 1904. godine na današnji dan. Singer je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978, čija su dela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u Istočnoj Evropi, preciznije Galiciji. Ova oblast je istorijski pripadala Poljskoj, sa čestim menama kroz istoriju. Danas je podeljena između Poljske i Ukrajine. Jevrejska zajednica u toj oblasti imala je brojne specifičnosti - i one su najčešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935. Dela: romani Satana u Goraju, Moskatovi, Mađioničar iz Lublina, Rob, Imanje, Posed, Neprijatelji: ljubavna priča, Šoša, zbirke priča Gimpel luda, Spinoza iz Pijačne ulice, Kratki petak, Seansa i druge priče, Strasti, Stara ljubav, memoarske knjige U sudnici mog oca, Dečak u traganju za Bogom, Mladić u traganju za ljubavlju, Izgubljen u Americi.
5. Umro Ričard Mekdonald
Godine 1998. u 89. godini umro Ričard Mekdonald, vlasnik restorana Mekdonalds. On je prokrčio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac restorana u svetu.
