Nesuđena zanimanja najvećih svetskih zlikovaca

Izvor: B92, 16.Nov.2015, 11:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nesuđena zanimanja najvećih svetskih zlikovaca

Većina ljubitelja istorije zna da je Adolf Hitler želeo da se bavi slikarstvom, ali da nije primljen u bečku Akademiju lepih umetnosti.

Da li bi njegove opasne ambicije ikad došle do izražaja, da je kojim slučajem bio ostvaren umetnik? Istorija nas uvek iznova podseća da put ka paklu ima neke iznenađujuće sporedne ulice i da bi prošlost i sadašnjost mogle da budu sasvim drugačije, da su pojedine vođe krenule drugim putevima.

Predstavljamo vam pet omraženih >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ličnosti u istoriji koji su mogli da imaju sasvim drugačije živote:

Tri decenije pre nego što će doći na vlast i nametnuti agrarni socijalizam u Kambodži, Pol Pot bio je student u Parizu. On je 1949. kada je imao 24 godine dobio stipendiju za studije radio elektronike. Međutim, morao je da ode iz Pariza nakon što je tri puta zaredom obnovio godinu. U Kambodžu se vratio 1953, iste godine kada je bivša francuska kolonija postala nezavisna.

Džim Džous, harizmatični američki verski lider i osnivač Hrama naroda, najpoznatiji je po izazivanju grupnih ubistava/samoubistava u Džonstaunu 1978. Odgovoran je za trovanje više od 300 dece. Međutim, pre nego što je došao na čelo tog kulta, Džouns je bio veliki borac za pravaljudi i direktor Komisije za ljudska prava u Indijanapolisu. On se 1961. izborio da lokalna bolnica više ne razdvaja pacijente po boji kože i to nakon što je zbog čira želuca i sam ležao u jednom njihovom odeljenju.

Samo deset godina pre nego što će izvesti puč 1971. i preuzeti vlast u Ugandi, Idi Amin bio je bokserski šampion nacije i to duže od osam godina.

Bivši oficir Britanske kolonijalne armije, bio je i sposoban ragbi igrač. Amina, koji je kasnije postao odgovoran za smrt između pola miliona i milion svojih sunarodnika, opisan je od stane generala kao “odličan ragbi igrač, ali pravi malj u glavi kom je potrebno sve objašnjavati reč po reč”.

Najveći deo svog života Ajatolah Homeini bio je predavač islamskog misticizma i filozofije. Pre nego što će u Iran uvesti islamsku teokratiju, Homeini je pod uticajem Aristotelovih i učenja Sufista napisao 25 knjiga i drama, pa čak i neke originalne pesme.

Jedna od njih objavljena u iranskim novinama samo četiri meseca nakon što je Homeini izdao fatvu protiv pisca Salmana Rušdija 1989. počinje stihovima: “Postao sam zatvorenik, o voljena, mladeža na tvojoj usni! Video sam tvoje bolne oči i razboleo se od ljubavi”.

Iako deluje da je Ajatolah kroz pesme izražavao prvenstveno ljubav prema Bogu, ovakve stihove ne biste očekivali od prosečnog islamskog teologa, naročito onog koji je ubio 20.000 političkih zatvorenika.

Četiri godine pre bombardovanja Oklahome 1995. u kom je poginulo 168 osoba, a povređeno na stotine, terorista Timoti Makvej bio je član američke vojske koji je učestvovao u operaciji “Peščana oluja”.

Drugog dana borbe odrubio je glavu jednom iračkom vojniku, a drugog ubio sa više od dva kilometra udaljenosti, zbog čega je dobio odlikovanje “Bronzane zvezde”.

Godine 1997, nakon što je Makvej osuđen na smrt zbog terorizma, tadašnji predsednik SAD Bil Klinton potpisao je specijalni zakon koji spečava Makveja da dobije vojne počasti na sahrani.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.