Izvor: Nezavisne Novine, 19.Jan.2015, 23:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Misterija nestanka »švedskog Šindlera«

Već 70 godina misterija okružuje nestanak švedskog diplomate Raula Valenberga, koji je spasao desetine hiljada Jevreja holokausta, a njegova porodica je sigurna da odgovori leže u Rusiji.

Mladi diplomata nestao je 17. januara 1945, nakon što su ga pozvali u sjedište sovjetskih snaga u Budimpešti. Istoričari, stručnjaci i rodbina dugo su preispitivali okolnosti njegovog nestanka, kao i tvrdnje Sovjeta da je preminuo dvije godine kasnije u zatvoru ispod sjedišta tajne službe u >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Moskvi. Ali Valenbergova 93-godišnja sestra Nina Lagergren nije uvjerena u tu priču:

"Moguće je otkriti istinu", rekla je ona i svog starijeg brata opisala kao "duhovitu i toplu osobu".

Valenberg je 1944. poslat kao specijalni izaslanik u Budimpeštu, koju su tada kontrolisali nacisti, i do početka 1945. izdao je švedska dokumenta hiljadama Jevreja, omogućivši im da pobjegnu iz Mađarske i tako se spasu od sigurne smrti u rukama fašista. Nekoliko mjeseci prije kraja rata, sovjetske snage ušle su u Budimpeštu i pozvale Šveđanina u njihovo sjedište iz kojeg nikada nije izašao. Lagergrenova, kao i neki drugi stručnjaci koji su se bavili Valenbergovim slučajem, uvjerena je da je istina o sudbini njenog brata sakrivena u ruskim arhivama.

"Sramota je što se Rusija i dalje igra mačke i miša. Rusija mora da otvori svoje arhive. Prošlo je 70 godina od njegovog nestanka, sestra mu je živa i čeka na odgovor", kaže Ingrid Karlberg, autorka koja je napisala opširnu biografiju o Valenbergu. Karlbergova kaže da su 1957. sovjetske vlasti izdale dokument u kojem navode da je zatvorenik po imenu Valenberg preminuo 10 godina ranije. "A posle 'pada SSSR-a', Rusi su pružili još dokumenata vezanih za njega, ali nam nisu pokazali sve", kaže ona.

Grupa istraživača nedavno je došla do novih informacija koje povezuju Valenberga sa njemačkim biznismenom koga su štitili nacisti, što navodi na pomisao da priča ni izbliza nije otkrivena do kraja. Hans Olson, koji je bio zadužen za slučaj u švedskom ministarstvu spoljnih poslova, kaže da Vlada Valenbergov dosije i dalje smatra "potpuno otvorenim".

"Smatramo da cijela priča nije poznata. Kada se pojavi novi element, pokazaćemo ga", rekao je on.

Dugo vremena, kaže Lagergrenova, "ponašanje Ministarstva spoljnih poslova i nedostatak interesovanja su bili veoma čudni".

U svom stanu u predgrađu Stokholma, Lagergrenova je posvetila cijelu jednu prostoriju dokumentima koje je sakupila o svom bratu.

"Mi (ona i stariji brat Gaj fon Dardel) smo mu se uvijek divili. Mnogo nam je značio, jer je bio izuzetno duhovita i topla osoba", kaže ona. Lagergrenova je posljednji član porodice koji je vidio Valenberga živog, kada je živjela u Berlinu u ljeto 1944:

"Žurio je da ode u Budimpeštu. Razumio je težinu misije koja mu je povjerena", kaže ona. Valenberga je u Budimpeštu poslala američka agencija Odbor za ratne izbjeglice, koja je formirana sa ciljem da se civili spasu od nacista tako što će im biti izdavana dokumenta neutralnih zemalja poput Švajcarske, Švedske ili Turske. On je organizovao spasilačku misiju u Budimpešti, koja je, prema nekim procjenama, spasila 100.000 ljudi od progona. Zahvaljujući svojim naporima, 1981. postao je drugi stranac koji je proglašen za počasnog građanina SAD, poslije britanskog ratnog premijera Vinstona Čerčila. Valenbergova posvećenost učinila je od njega "simbol građanske hrabrosti."

Nastavak na Nezavisne Novine...