Izvor: Nezavisne Novine, 13.Jan.2015, 15:14   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Majkić: Sutorina može izazvati diplomatski skandal

SARAJEVO- Komisija za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas nije raspravljala o prijedlogu rezolucije poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Denisa Bećirovića o Sutorini, kojom se traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Uprkos tome prijedlog rezolucije će se naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << skupštine BiH u četvrtak, javlja Anadolu Agency (AA).

Kako je potvrdila Dušanka Majkić, predsjedavajuća Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma PS BiH, predstavnik Ministartva spoljnih poslova BiH ocijenio je "da ne bi bilo dobro da Parlamentarna skupština BiH o tome raspravlja dok oficijelni stav o tom pitanju ne zauzme MVP BiH".

"Nalazimo se u veoma delikatnoj poziciji, jer bi mogao da nastane diplomatski skandal. Komisija za granice BiH je sve vrijeme učestvovala u procesu dogovora i utvrđivanja granice između BiH i Crne Gore i sada kada je cijela stvar usaglašena i pred verifikacijom sve bi se prema ovome trebalo vratiti na početak. Situacija u kojoj se nalazimo nije dobra. Ako postoji i jedan odsto šanse da se dokaže da to pripada BiH, onda ima smisla da se pristane i na arbitražu. Otvaranje pitanja Sutorine sigurno je da otvara mnoga druga pitanja granica koje su sporne na čitavom prostoru bivše Jugoslavije. Na to niko nije spreman. Dakle, male su šanse da se to dobije", ocijenila je Majkić.

Ističe kako je inicijativa Bećirovića legalna i legitimna, te da će se stav o tome u Parlamentarnoj skupštini BiH iskazati kada ugovor o državnoj granici između BiH i Crne Gore dođe na ratifikaciju u to zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Smatra kako prijedlog da se formira parlamentarna komisija kako se to navodi u rezoluciji, nije rješenje.

"Takvoj komisiji trebalo bi da radi cijeli vijek, sa kapacitetom koji ima da riješi sva pitanja. Mi se trebamo opredijeliti stavom da li ugovor ratificirati ili ne. Pri tom, moramo imati racionalan pristup. Jer, treba jasno reći da se otvara previše pitanja u suprotnom. Ne možemo se ponašati da vodimo vlastiti spor i da se tek po donesenoj presudi sjetimo da smo nešto propustili u postupku", naglašava Majkić.

Kao primjer navela je i granice između BiH i Hrvatske.

"Prvo meni, pa sigurno ni mnogima nije jasno kako to da Hrvatska duž cijele granice ide uz Bosnu i Hercegovinu, a da postoji samo mali izlaz na more u Neumu. Svako ko vidi granice nikome to nije logično", istakla je Majkić.

Poslanik Denis Bećirović podnio je  prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje je utvrdilo Vijeće ministara BiH početkom novembra 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore.

"Predstavnički dom poziva Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da odbije sadašnji prijedlog Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, te da ga vrati na ponovno razmatrarije Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Predstavnički dom smatra daje potrebno osnovati komisiju koja će u narednom periodu konsultirati priznate stručnjake iz oblasti prava, historije, ekonomije, geografije, ali i ostale relevantne stručne osobe koje rnogu pomoći u pitanju rješavanja statusa Sutorine", naveo je u prijedlogu rezolucije Bećirović.

On je predložio da Predstavnički dom traži od Savjeta ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine da, prilikom pregovora o državnoj granici, uvaže činjenicu da Crbna Gora ne može dokazati vlasništvo nad Sutorinom, jer je u Ustavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije, od 31. januara 1946. godine, u članu 12, navedeno da se republičke granice mogu mijnjati samo pod uslovom da to Narodna skupstina Federativne Narodne Republike Jugoslavije ratifikuje na saveznorn nivou i uz saglasnost republika.

Savjet  ministara BiH je početkom novembra 2014.  utvrdio je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti  obilježena u roku od  tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.

Prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.

Ministarstvo civilnih poslova zaduženo je tada da prijedlog ugovora dostavi Predsjedništvu BiH u dalju proceduru.

Dužina granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore iznosi 268 kilometara i u početku je razmatrana u okviru razgovora o granici između BiH i tadašnje SRJ, te Bosne i Hercegovine i Državne Zajednice Srbije i Crne Gore, a potom su, od osamostaljenja Crne Gore, započeti razgovori povjerenstava za granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Bosna i Hercegovina i dalje ima otvorena pitanja oko utvrđivanja granica sa Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom.

Nastavak na Nezavisne Novine...