Izvor: Nezavisne Novine, 01.Jun.2017, 21:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lipa-ljekovita i mirisna

Zbog svojih sastojaka lipov čaj ublažava upalu grla, pomaže protiv kašlja i gripe. Cvjetove lipe, koje ovih dana šire ugodan miris, šteta je ne nabrati i sačuvati u obliku čajeva, tinktura i sirupa

Lipa se od davnina koristi u narodnoj medicini, ali u početku su se kod rana i svih vrsta čireva kao lijek upotrebljavali samo listovi lipe. Tek su se kasnije počeli koristiti i cvjetovi, za poticanje znojenja, zbog blagog umirujućeg djelovanja u slučaju grčeva, kašlja, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << bolova te kao diuretičko sredstvo.

Danas se zeleni listovi koriste mnogo rjeđe jer su ih zamijenili cvjetovi. Čaj od lipe najčešće se prepisuje kod manjih problema sa spavanjem i nervoznih stanja, a smirujući učinak cvjetova lipe pokazuju i novija istraživanja.

Ateroskleroza

Ispiranje rana

 Čaj od lipe

Zaustavljanje dijareje

Nesanica

Protiv gripe

Čišćenje krvi

Aromatično sirće

Osvježavajući sirup

Lipov med

Cvjetovi lipe imaju i diuretički učinak, pa se preporučuju za liječenje jako visokoga krvnog pritiska u arterijama, protiv masnih naslaga u krvnim žilama (jer šire krvne žile) te za smirivanje bolova kod migrena.

U spoljnjoj upotrebi cvjetovi lipe mogu liječiti ispucanu kožu, ugrize insekata i nadraženost kože. Djelovanje pojedinih sastojaka lipe još nije objašnjeno. U narodnoj medicini vrlo vruć čaj od lipe koristi se za poticanje znojenja te poboljšavanje otpornosti protiv prehlade i gripe. Neki taj učinak pripisuju toplini čaja koji se lako ispija jer je ugodnog okusa i boje. Kliničkim eksperimentima  potvrđeni su uspjesi u liječenju gripoznih bolesti kod djece, ali i u sprečavanju prehlade i gripe.

Sluzi koje lipa sadrži ublažuju nadraženost sluznice kod upale grla. Lipa se uspješno upotrebljava za bolesti kod kojih se pojavljuje povišena temperatura, za ublažavanje kašlja, poticanje znojenja i povećavanje otpornosti prema infekcijama.

Cvjetovi se beru prije otvaranja s pricvjetnim listovima, a zatim se suše u tankim slojevima na otvorenom, ali ne smiju biti izloženi sunčevim zrakama. Svake dvije godine treba obnavljati zalihe zato što lipa dugim stajanjem postaje bezvrijedna. Sa svim ljekovitim biljem, pa tako i s lipom, ipak valja biti oprezan. Ne prekoračujte propisane količine jer to može loše uticati na rad srca. Ljudi s poremećajem u radu srca prije uzimanja pripravka od lipe trebaju se savjetovati s ljekarem. Lipa nije preporučljiva trudnicama i dojiljama. 

Iako je lipa najpoznatija kao biljka za pripremu čajeva, svoje mjesto ima i u kuhinji. Njen okus odlično se slaže s mrkvom, pa kad pripremate krem-supu od mrkve, umjesto vode možete upotrijebiti lipov čaj bez šećera kako bi jelo imalo bogatiju aromu.

Kod ateroskleroze prije spavanja treba piti čaj od lipe, s prekidima od po nedjelju dana.

Opekotine i rane dobro je ispirati i oblagati čajem koji se priprema tako da se 100 g cvijeta ili lista lipe popari s 1 I ključale vode, ostavi da stoji 3 sata pa se procijedi. Zimi, kad nema ni cvijeta ni lista, može se uzeti 100 g isječene mlade kore i kuhati 1 sat, zatim ostaviti da poklopljeno odstoji 3 sata pa procijediti.

Prelijte dvije-tri kašičice narezanih cvjetova lipe šoljom ključale vode i ostavite 5-10 min. Za preznojavanje pije se vrlo vruć napitak, a za jačanje otpornosti uzimaju se do dvije kašičice lipe i piju 2-3 šolje nešto hladnijeg čaja.

Protiv proljeva pravi se čaj tako da se 3 velike kašike mješavine od po 30 g cvijeta lipe i kamilice te po 10 g petrovca i dupčaca prelije litrom ključale vode, ostavi poklopljeno 1 sat pa se procijedi. Pije se što toplije tijekom dana.

Prije odlaska u krevet okupajte se u toploj vodi, u koju ste dodali četiri šake cvijeta lipe, ili prije spavanja popijte toplo mlijeko s medom od lipe. Pomaže prije spavanja piti čaj od lipe i stolisnika zaslađen lipovim medom.

Pomiješajte jednake količine osušenih suncokretovih latica i cvjetova lipe, prelijte s 2,5 dl ključale vode, ostavite da odstoji deset minuta, po želji zasladite medom i popijte toplo. Popijte dvije do tri šolje čaja na dan.

Kuhajte 25 g lipovog cvijeta u 250 ml vode dok ne ukuha na polovinu, a zatim se doda mlijeku koje se kuhalo s 1 velikom kašikom meda na jednu šolju. To se pije duže vrijeme po 1-2 šolje na dan.

Šaku cvjetova prelijte litrom jabukovog sirćeta, dodajte malo limunove korice i 60 g meda, ostavite da odstoji pa procijedite. Dodajte salatama.

Prelijte 6 šaka cvjetova lipe s 2,5 l vode. Dodajte 75 g limunske kiseline te na kriške izrezan limun i naranču. Ostavite da odstoji jedan dan. Dodajte 2,5 kg šećera i dobro promiješajte da se šećer rastopi. Ostavite još jedan dan na hladnome mjestu, uz povremeno miješanje. Procijedite sirup u boce i čuvajte na hladnom. Pijte razrijeđeno vodom i dobro ohlađeno.

Med od lipe je izrazito bistar, gotovo bezbojan, vrlo blagog mirisa i okusa. Lipov med se najviše preporučuje kod kašlja i prehlada te poput lipovog čaja kod problema sa bubrezima i grčevima u mišićima (pospješuje znojenje i mokrenje). Zbog svojih sastojaka ovaj med kao ni lipov čaj nije preporučljivo konzumirati osobama koje imaju problema sa srcem.

Cvjetanje lipe traje 15 do 20 dana zavisno o vremenskim uslovima, nekad se dogodi da cvjetanje završi nakon samo nedjeju dana, što je vrlo nepouzdano i otežava ispašu pčela.

Idealno vrijeme za berbu cvjetova je sam početak otvaranja cvjetova, odnosno prvi dani cvjetanja. Potpuno rascvjetani cvjetovi gube vrijednost, odnosno ljekovitost i u tom smislu postaju beskorisni.

Cvjetove je najbolje brati između 10 i 12 sati, prije jakog sunca, kako iz njih ne bi isparila eterična ulja, koja imaju veliku zdravstvenu vrijednost.

Nakon berbe cvjetovi se suše rašireni na suhu površinu u tankom sloju, u hladu, na prozračnom mjestu.

Osušeni cvjetovi spremaju se u papirne vrećice ili kutije i čuvaju se na suhom i tamnom mjestu.

Staroslavenskim plemenima lipa je bila izuzetno važan simbol, što potvrđuju stari zapisi u kojima se ona naziva sveto slavensko drvo.

Slaveni su drvo lipe posvetili boginji Vidi, zaštitnici braka i ljubavi, zbog čega je ono poznato i kao drvo ljubavi.

Lipa je smatrana i stablom sudbine pa je u prošlosti postojao obred sađenja ovog drveta na dan rođenja muškog potomka.

Nastavak na Nezavisne Novine...