Izvor: Nezavisne Novine, 15.Mar.2016, 18:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Evo zašto ne smijete i ne trebate ignorisati bol

Često se događa da ljudi trpe bol jer “vjerojatno to nije ništa strašno” i “proći će samo od sebe”. Ali, bol upozorava da se u organizmu nešto događa upravo sada! Bol se nikada ne smije ignorisati, naročito ako je iznenadna, jaka i naizgled “ničim izazvana”.

Prirodni alarm

Sijevajuća bol u glavi može biti znak moždanog udara, dok na srčani udar može upozoravati bol u prsima, ali i u lijevoj ruci, ramenima i vilici.

Snažna bol u stomaku >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << može ukazivati na upalu slijepog crijeva te upalu žuči ili gušterače. Bol u leđima može se pojaviti zbog bubrežnih kamenaca, a bolovi u zglobovima mogu biti simptomi reumatoidnog artritisa...

Ukratko, i naizgled obična bol može biti alarm da je “pet do dvanaest”.

Nemojte dopustiti da se bol proširi i ojača, nego potražite  savjet ljekara kako bi se što prije odredio uzrok, a time i pravilno liječenje boli.

Prema dužini trajanja bol može biti akutna (kratkotrajna) i hronična (dugotrajna). Akutna bol obično nastaje iznenada, najčešće traje od nekoliko sati do nekoliko dana, a izlječenjem uzroka nestaje i bol. To su, na primjer, glavobolja, zubobolja, bol zbog upala i povreda...

Ako se akutna bol ne liječi, organizam je sve osjetljiviji na sljedeće bolne nadražaje i bol se može proširiti. Neliječena akutna bol s vremenom može preći u hroničnu bol, čije je liječenje teže i dugotrajnije od liječenja akutne boli.

Bol je složen osjećaj koji nastaje ne samo zbog oštećenja u tijelu nego i psihičke reakcije na to oštećenje.

Liječenje boli definisano je kao temeljno ljudsko pravo jer bol ozbiljno narušava kvalitet života, od toga da smanjuje pokretljivost i produktivnost, do toga da može uzrokovati psihičke i socijalne smetnje.

Prema podacima iz različitih studija i svakodnevne medicinske prakse, više od 95 posto boli može se ukloniti ako se pravilno liječi.

Bol se može liječiti farmakološki (uzimanjem lijekova) ili nefarmakološki (npr. fizikalnom terapijom, masažom, vježbama, hirurškim zahvatom).

Lijekovi protiv boli

Najrašireniji način liječenja boli je uzimanje lijekova protiv boli - analgetika koji su u ograničenim jačinama i pakovanjima dostupni u apotekama bez ljekarskog recepta.

Najčešće se koriste oralni neopijatni (nenarkotički) analgetici koji ne izazivaju zavisnost. U neopijatne analgetike ubrajaju se paracetamol, acetilsalicilna kiselina i nesteroidni antireumatici (NSAR) od kojih je najpoznatiji ibuprofen.

Ibuprofen je efikasan u otklanjanju bolova blagog do umjerenog intenziteta, kao što su glavobolja, migrena, zubobolja, menstrualni bolovi, bolovi u leđima, bolovi u zglobovima, istegnuće mišića, neuralgija i reumatski bolovi. Ibuprofen ima protivupalna svojstva pa je efikasan i pri snižavanju povišene tjelesne temperature te ublažavanju simptoma prehlade i gripe.

Iako su neki analgetici dostupni bez ljekarskog recepta, uvijek ih treba uzimati oprezno jer nekontrolisano samoliječenje može dovesti do neželjenih nuspojava poput oštećenja sluznice jednjaka ili želuca, kožne reakcije, a u težim slučajevima i oštećenja jetre.

Svakako se savjetujte s ljekarom ili apotekarom koji će vam preporučiti najprikladniji lijek zavisno od vrste boli, trajanju simptoma, opštem stanju organizma, životnoj dobi i drugim lijekovima koje eventualno uzimate.

Nastavak na Nezavisne Novine...