Do 2050. godine dramatične promene klime?

Izvor: B92, 12.Jul.2019, 15:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Do 2050. godine dramatične promene klime?

Prema najnovijim istraživanjima švajcarskog Krauter laba, koje je objavio danas britanski "Gardijan", do 2050. godine 77 odsto gradova proći će kroz dramatične i potencijalno katastrofalne promene, koje se pre svega tiču "zagrevanja" planete.

London će imati klimu za 30 godina kakvu Barselona ima danas, a Madrid će do 2050. biti poput Marakeša, navedeno je u istraživanju. Što se tiče naše zemlje, Beograd će imati klimu kao San Antonio, u najtoplijim mesecima imaće >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << povećanje od 7,9 stepeni Celzijusovih, a na godišnjem nivou povećanje od 3,5 Celzijusovih stepeni.

Novi Sad će imati temperaturu kao Dalas, u najtoplijim mesecima imaće povećanje od 7,9 stepeni Celzijusovih, a na godišnjem nivou povećanje od 2,9 Celzijusovih stepeni.

Širom sveta gradovi koji se nalaze u hladnim zonama severne polulopte, u budućnosti će imati klimu kao gradovi koji su 1.000 kilometara bliže ekvatoru sa štetnim efektima po zdravlje i infrastrukturu. Studija pokazuje da će Moskva imati temperaturu kao Sofija, Sietl kao San Francisko, a Njujork kao Virdžinija Bič.

Nedostatak vode će uticati na veliki broj gradova u umerenim klimatskim uslovima kao rezultat globalnog zagrevanja, za koji se predviđa da će u letnjim mesecima iznositi cak 3.5 Celzijusovih stepeni, a zimi 4,7 Celzijusovih stepeni. Među 10 gradova koji će pretrpeti najdramatičnije klimatske promene biće Ljubljana koja će imati klimu kao Virdžinija Bič i imati povećanje od 8,0 Celzijusovih stepeni u najtoplijim mesecima, odnosno na godišnjem nivou 3,5 Celzijusovih stepeni.

Sibir sve topliji

Usled klimatskih promena na Arktiku se događa sve više šumskih požara koji doprinose zagađenju vazduha zbog emisije velike količine ugljen-dioksida.

"Od početka juna bili smo svedoci šumskih požara bez presedana u regionu Arktika", rekla je portparolka Svetske meteorološke organizacije Kler Nalis na redovnoj konferenciji UN u Ženevi.

Samo u tom mesecu, kako je rekla, ovi požari izazvali su emisiju 50 megatona ugljen-dioksida što je jednako emisiji ugljen-dioksida u Švedskoj za godinu dana.

Ovo je više nego što su izazivali arktički požari u istom mesecu između 2010. i 2018. zajedno, prenosi Rojters.

"Šumski požari su česti na severnoj hemisferi između maja i oktobra, ali ove godine bili su neobičnih razmera i intenziteta", dodala je ona.

Većina požara dogodila se u američkoj saveznoj državi Aljaska i u ruskom Sibiru, ali i jedan u Alberti u Kanadi koji je zahvatio površinu od 300.000 fudbalskih terena ili jednog Luksemburga.

Na Aljasci je od početka godine do sada bilo više od 400 šumskih požara, a svaki dan izbije po jedan novi. U Sibiru je temperatura u junu bila viša za skoro 10 stepeni od proseka, dok je na Aljasci ovo bio drugi najtopliji jun, a 4. jula izmereno je čak 32 stepeni.

"To nije vreme tipično za Aljasku", rekla je Nalis. U Ferbansku na Aljasci ovog meseca zabeleženo je najveće zagađenje vazduha na svetu zbog čega su stanovnici morali da ostanu u svojim domovima.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.