Izvor: Nezavisne Novine, 27.Maj.2017, 10:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bagrem - mirisan, medonosan, ljekovit

Bagrem je na našim prostorima jako spominjana biljka, no ipak rijetki su upoznati s njom na pravi način. Naime, riječ je o ljekovitoj biljci koja se koristi za liječenje i uklanjanje mnogih tegoba.

Bagrem je porijeklom iz Kanade, no kod nas se jako često uzgaja. U maju drvo se ukrasi prelijepim bagremovim cvjetovima. U narodu se upotrebljava cvijet, rjeđe list (Robiniae pseudacaciae flos et folium).

Popularni nazivi: bijeli bagrem, kraljevo drvo, hacija, bijelo >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << drvo, morska drača, sinojka

Ako želite brati bagremov cvijet, tada treba da znate da ga treba ubrati neposredno prije otvaranja, a list još dok je mlad.

Bagrem je danas raširen po cijeloj Evropi, a na našim prostorima raste samoniklo po ivičnim dijelovima svijetlih šuma. Često se njime pošumljavaju goli tereni ili mjesta kojima prijeti erozija jer svojim korijenjem dobro učvršćuje tlo. Zbog raskošne cvatnje i mirisnih cvjetova uzgaja se kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima i drvoredima. Sadnice bagrema brzo rastu, prvih godina čak i više od metar.

Ima izrazite i uočljive cvjetove koji rastu u grozdovima i izlučuju puno nektara. Jako su ukusni i jestivi svježi cvjetovi, a mogu se jesti i kao specijalitet na način da se cvjetovi prže prethodno uvaljani u tijesto za palačinke.

Plod bagrema je pljosnata, do 11 cm duga mahuna sa 410 sjemenki bubrežastog oblika. U narodnoj medicini poznat je čaj od osušenih cvjetova bagrema, koji uz to što je ukusan, djeluje ljekovito kod prehlade i kašlja. U svježim mahunama i u sjemenkama nalazimo mnogo bjelančevina, ugljikohidrata i masnoće. Mahune bagrema mogu se sušenjem konzervisati i upotrebljavati kao povrće. Kuvano sjemenje bagrema može da zamijeni grah, a prženo da posluži kao zamjena za kafu.

Cvjetovi sadrže mnoga ljekovita svojstva i tek nešto malo otrovnog robinina koji termičkom obradom i sušenjem potpuno nestaje. Cijeli grozdovi bagrema se beru čim procvjeta i zajedno sa stabljikom se suše na toplom i sjenovitom mjestu, ili u rerni na 40 stepeni. Nakon sušenja, cvjetovi se odvoje i čuvaju u kartonskoj kutiji ili papirnoj kesi na suvom i tamnom mjestu.

U narodu cvijet se koristi kod prehlade, gripa, grčeva u želucu i stomaku, zatim kod glavobolje i za bolje lučenje žuči. Cvjetovi snižavaju holesterol i imaju diuretsko i laksativno dejstvo. Najčešće se konzumira bagremov čaj.

Vjerovatno najpoznatiji derivat bagrema je njegov med. Blagog je ukusa, svijetložute boje i lijepog mirisa i spada u jedne od cjenjenijih vrsta meda. Sporo se kristalizuje zbog toga što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Preporučuje se djeci, bolesnicima koji se oporavljaju, starima i svima sa problemima sa želucem, nervozom, nesanicom i nemirom. Najbolje ga je konzumirati sa čajem od kamilice.

Za smirenje prije spavanja popijte šolju čaja od matičnjaka s dodatkom kašičice meda od bagrema. Pušačima je preporučljivo odmah po ustajanju da pojedu kašiku meda od bagrema.

za liječenje astme, bronhitisa i drugih disajnih oboljenja

Pomiješati med, isprženu i samljevenu kafu i dobro osušen i izmrvljen plod šipka. Dodati matičnu mliječ. Mikserom mutiti sve dok se ne dobije homogena masa. Rasporediti u staklene tegle i čuvati na tamnom mjestu. Konzumirati po jednu drvenu kašiku prije svakog obroka.

Cvjetovi se mogu pohovati, dodavati salatama i prženim jajima. Od dobro obrađenih sjemenki se može pripremiti varivo na isti način na koji pripremamo pasulj, ali se ne preporučuje često konzumiranje zbog otrovnih sastojaka.

Bagrem kožu hrani, njeguje, pomaže joj da zadrži vlagu i sprečava stvaranje bora. Od cvjetova se proizvodi eterično ulje koje se koristi u proizvodnji parfema i kozmetike.

Maska od bagremovog meda  Pomiješati kašiku meda sa kašikom jogurta. Staviti na lice i držati pola sata, a zatim isprati čajem od kamilice.

Maska za uklanjanje nečistoća  Dobro izmiješati kašiku meda i sok od pola limuna. Masu nanijeti na nečistoće, ostaviti pola sata i isprati vodom. Može se koristiti i za pigmentacijske mrlje. Najbolje koristiti uveče, prije spavanja.

Kora drveta je otrovna i ne smije se koristiti u ljekovite svrhe. Sadrži veoma otrovan toksalbumin robin (do 1,6%), toksalbumin fazin, te neotrovni glikozid siringin, trjeslovine i smole. Robin i fazin aglutiniraju eritrocite kod nekih životinja te razorno djeluju na tkiva. Zabilježena su teška trovanja konja koji su uz lišće jeli i grančice bagrema, ili se u staji otrovali glodanjem kore sa kolaca kojima su u staji bile poduprte jasle.

Nastavak na Nezavisne Novine...