Arheoloških 10: Čemu su nas naučili preci u 2014.

Izvor: B92, 17.Jan.2015, 17:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Arheoloških 10: Čemu su nas naučili preci u 2014.

Uredništvo publikacije "Archaeology" Američkog arheološkog instituta sastavilo je, kao i svake godine, listu 10 najvažnijih arheoloških otkrića u 2014. godini.

Ovogodišnja top 10 otkrića dolaze iz svih krajeva sveta i obuhvataju vekove ali su, navodi "Arheologija" ujedinjeni u pokazivanju sposobnosti arheologije da otkrije skrivene istine i podsećaju da uvek postoji još toga što možemo naučiti o prošlosti.

Na poluostrvu Jukatan još 2007. ronioci su u jednoj >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << preplavljenoj pećini poznatoj kao Hojo Negro (crna rupa) pronašli gotovo netaknut skelet 15-godišnje devojčice nazvane Naja, po grčkim vodenim nimfama. Arheolozi su 2014. otkrili šta su saznali različitim analizama zuba i kostiju. Ispostavilo se da je Naja živela pre 12.000 do 13.000 što je čini jednom od najstarijih ljudi ikada pronađenih u Americi.

Genetskom strukturom podseća na današnje Indijance ali joj je lobanja slična Kenevikovom čoveku, 9.000 godina starom skeletu lovca koji je otkriven 1996. u blizini granice Vasingtona i Oregona. Lovac je imao veću lobanju i uže lice od predaka današnjih Indijanaca.

To znači, kažu stručnjaci, da ovo dvoje paleoamerikanaca vode poreklo iz istog izvora, grupe koja je kako se veruje godinama bila izolovana u Beringiji, kompenoj masi koja je nekada povezivala Aziju i Ameriku.

Drugo otkriće na listi je tvrđava Plavozubog koja se nalazi u Danskoj. Na polju jugozapadno od Kopenhagena nalaze se ostaci tvrđave za koju se veruje da ju je sagradio Harold "Plavozubi" Gormšon, vikinški ratnik iz 10. veka koji je postao prvi kralj Danske. To je prva tvrđava pronađena u ovoj zemlji u poslednjih 60 godina.

Postoje još četiri tvrđave sagrađene tokom vladavine Plavozubog, oko 980. godine, a novo otkriće pruža arheolozima mogućnost da nauče više o vladavini kralja koji je doneo hrišćanstvo u Dansku i uveo instituciju vlade.

Analizom egipatskog pogrebnog pokrova koji je u britanskom Bolton muzeju stajao od 1930, arheolozi su došli do saznanja da su drevni Egipćani sa mumifikacijom mrtvih krenuli još 4300 pre nove ere, što je za oko 1500 godina kasnije nego što se mislilo.

Laneni pokrov potiče iz groblja u Badari regionu u Gornjem Egiptu i analizom je utvrđeno da na njemu postoje ostavi borove smole, sećera, gume, masti i aromatičnih ulja, kao i morskih sunđera - što se i kasnije koristilo u mumifikaciji.

Zanimljivo je i da je najbliža "destinacija" za pronalaženje borove smole bila današnja Turska, što znači da su Egipćani putovali prilično daleko. Zanimljivo je i to da su mumije u početku zamotavane samo oko glave, stopala i šaka a da je umotavanje celog tela, vađenje unutrašnjih organa i ubacivanje soli poznija praksa.

Na listi se nalazi i potopljena vizantijska bazilika u jezeru Iznik u Turskoj. Drevni grad Nikea nalazi se svega stotinak kilometara od Istambula, na obalama jezera Iznik i taj grad nije nepoznat arheolozima, ali su se šokirali kada su prilikom rutinskog nadgledanja jezera iz vazduha videli obrise crkve (bazilike) iz petog veka. Jezero će sada biti podvodni arheološki muzej.

Retko koje arheološko otkriće objavi neki šef države ali se to dogodilo sa olupinom koja je pronađena u ledenim arktičkim vodama u blizini Kanade. Premijer Stiven Harper je u septembru prošle godine saopštio da je posle višedecenijske potrage, rešena jedna od najvećih misterija Kanade - pronađena su dva broda koja su bila deo Franklinove ekspedicije nestale 1846.

Ser Džon Frenklin komandovao je ekspedicijom od dva broda - Erebus i Teror - i krenuo je iz Engleske u maju 1845. kako bi pronašli Severozapadni prolaz. Brodovi su nestali bez traga i decenijama su izazivali maštu istraživača, arheologa i avanturista a arheolozi su konačno prošle godine potvrdili da su pronašli Erebus.

Na listi glavnih otkrića 2014. našlo se i takozvano dekodiranje neandertalske genetike. Prvi "nacrt" genetskog koda Neandertalaca objavljen je 2010. a istraživači univerziteta u Jerusalimu i Instituta Maks Plank dublje su istražili epigenetiku - oblast koja utvrđuje koji su geni aktivni a koji nisu što utiče na "karakterne osobine" neke osobe.

Naučnici su pružili zanimljive tragove toga kako su se telo i mozak modernog čoveka razvili od "raskida" sa neandertalcima. Ispostavilo se da su geni koji utiču na oblik tela bili veoma neaktivni kod neandertalaca i veoma aktivni kod ljudi.

Iako su ti geni isti i kod neandertalaca i kod ljudi, zbog njihove pasivnosti, neandertalci su imali velike šake, šira kolena i laktove i kraće udove. Takođe, mnogi geni koji utiču na psihijatrijske i neurološke bolesti, poput Alchajmera, autizma, šizofrenije, aktivni su kod modernog čoveka ali ne i kod neandertalaca. Aktivnost gena je zapravo "kvaka 22" jer je pružila mogućnost drugačijeg "umrežavanja" naših mozgova ali je i povećala rizik od bolesti.

Arheološka otkrića u Lumbiniju, Nepal, pružila su nove detalje o prvim godinama budizma. Prema tradiciji, Lumbini je mesto gde je Maja Devi rodila Sidartu koji je kasnije postao Buda. Mnogi drevni budistički hramovi potiču iz 3. veka p.n.e. i vladavine Ašoka, kralja Maurjanske dinastije koji je prvi počeo da širi budizam.

Ispod ostataka jednog hrama iz tog perioda, arheolozi su pronašli drvenu strukturu preko koje su podizani kasniji hramovi. Ispostavilo se da ta struktura potiče iz šestog veka pre nove ere što je čini najstarijim budističkim hramom na svetu. Otkriće je takođe podstaklo diskusiju o tome kada je Buda živeo, a arheolozi sada rade u hramu koji je otvoren za javnost, između molitvi, poseta i pojanja posetilaca i sveštenika.

Pre 40 godina severno od Soluna pronađeni su ostaci grobnica u drevnom antičkom gradu Amfipolisu i tada se već verovalo da je ogromna humka nazvana Brdo Kaste "dom" ili neke grobnice ili pogrebni spomenik neke izuzetno važne osobe. Iskopavanja su prekinuta i nastavljena 2012. kada su otkriveni delovi zida koji je okruživao grobno mesto.

Prošlog leta, tim arheologa pronašao je predivne predmete u grobnicama, uključujući ulaz u grobnicu koji su čuvale dve sfinge, niz karijatida, podove gde je u mozaiku predstavljena otmisa Persefone, mermerna vrata i delove brojnih skulptura, što je izazvalo spekulacije u Grčkoj ali i svetu da je reč o grobnici važne figure iz života Aleksandra Makedonskog.

Arheolog-amater je detektorom za metal pronašao na jugozapadu Engleske jednu od najvećih kolekcija rimskih novčića. Reč je od 22.000 novčića iz perioda od 260. do 340. koji su pronađeni u Siton Daunu u Devonu. Moguće je da je ili reč o "kasici prasici" nekog pojedinca, komercijalnoj transakciji ili platama vojnika.

Kao da Stounhendž nije dovoljno spektakularan, arheolozi su korišćenjem laserskog skeniranja iz vazduha, radara i drugim geofizičkim tehnologijama prošle godine oktirli da su 5000 godina stari kameni stuboci deo šireg neolitskog "ceremonijalnog pejzaža".

To znači da se ispod Stounhendža i duž Salsberija nalazi 17 novi spomenika i na stotine arheoloških nalazišta u vidu malih hramova, grobnica, velikih jama.

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Top 10 arheoloških otkrića u 2014.

Izvor: NoviMagazin.rs, 17.Jan.2015

Uredništvo publikacije "Arćaeology" Američkog arheološkog instituta sastavilo je, kao i svake godine, listu 10 najvažnijih arheoloških otkrića u 2014. godini...Nove "vesti" iz grčkog Amfipolisa pokazale su kako arheologija može da zagolica maštu javnosti, impresivno otkriće broda koji je pre...

Nastavak na NoviMagazin.rs...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.