Od vajata do bazena

Izvor: Blic, 11.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Od vajata do bazena

Na razvoju seoskog turizma u Srbiji u poslednjih nekoliko godina najviše su uradili Vojvođani, koji su ozbiljno zapretili da preuzmu primat domaćinima iz zapadnog dela Srbije. U ovom trenutku gotovo da nema turističke pozivnice za dolazak u našu zemlju, a da u njoj nema ponude za posetu nekom od salaša. Slično je i sa destinacijama na Zlatiboru i Tari, te u Užicu, Valjevu, Ivanjici, Ljuboviji. Međutim, u centralnoj Srbiji je ponuda za odmor na selu još u začetku, dok je u istočnim delovima, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << uprkos postojanju veoma autentične ponude sa velikim potencijalom, seoski turizam i dalje slabo razvijen.

U nameri da promoviše i unapredi ovu granu turizma, s obzirom na to da i u našoj zemlji sve više ljudi bira selo za odmor, Turistička organizacija Srbije je inicirala projekat formiranja jedinstvene baze podataka o domaćinstvima koje se bave seoskim turizmom. Ujedno, pokrenuta je i ozbiljna promocija na domaćem i inostranom tržištu, a sve je više seoskih domaćinstava koja svoju ponudu oglašavaju i putem interneta. Nažalost, osnovni problem u razvoju seoskog turizma i dalje su neadekvatna turistička signalizacija i slaba saobraćajna infrastruktura, što bez pomoći države seoska domaćinstva i turistički radnici ne mogu da reše.

Kao važni argumenti u pozivu za posetu srpskim selima, osim podrazumevajućih specijaliteta domaće kuhinje, očuvane prirode i sve više dodatnih sadržaja, navode se i sve kvalitetniji smeštaj i poznata dobrodošlica domaćina. Pri tom se ne zaboravlja ni činjenica da su u srpskim selima očuvani lokalna tradicija i kulturno nasleđe, autentičnost podneblja u arhitekturi koja je na dobar način prezentovana vajatima, brvnarama, korišćenjem prirodnih materijala, te da se hrana priprema po tradicionalnim receptima, a gostima služi na specifičan način. Domaći turisti objašnjavaju da odmor na selu biraju jer se tako lakše upoznavaju sa nasleđem, stvaralaštvom, običajima i folklorom, kao i sa prirodnim atrakcijama. Presudna je, ipak, činjenica da se gostima, ako to sami žele, uz odmor sve češće omogućava da i sami učestvuju u poljskim radovima, spremanju zimnice ili narodne trpeze.

U Ivanjici se pruža kompletna pansionska usluga, nalik usluzi koja je tipična za Sloveniju. U Mionici su karakteristične ponude domaćina Milutina Jovanovića, dobitnika nagrade „Turistički cvet", koji duže od dve decenije prima goste, kao i kod mladog domaćina Milete Lukovića. U Lopatnici kod Kraljeva domaćinstvo porodice Milojević nudi život s prirodom, pešačke staze, planinarenje, poseduje bazen i park, u Bogdanici kod Gornjeg Milanovca na raspolaganju je odličan objekat za smeštaj gostiju, sopstvena proizvodnja namirnica i specijalitet - kolač od šljiva, a kod Trudelja gostima su na raspolaganju kuća sa bazenom i lovačka kuća, idealno za vikend odmor na selu. U Guči turisti mogu da očekuju kuću za odmor sa autentičnim nameštajem, kod Zaječara, u Malom Izvoru, u domaćinstvu „Zeleni zec" koje drži mlada porodica koja je odlučila da napusti grad i posveti se seoskom turizmu, goste očekuju tradicionalan način seoskog života i domaći specijaliteti, kod Majdanpeka kuća na Kapetan Mišinom bregu odakle se pruža pogled na Dunav, muzej pod otvorenim nebom sa drvenim ručno rađenim skulpturama, a specijalitet je medovača. U Ribarama kod Brusa domaćinstvo Đorđević pruža spoj savremenog i tradicionalnog, evropski komfor na selu i blizinu velikog turističkog centra na Kopaoniku. U Kremni kod Užica, u vajatu pored kuće, tradicionalni specijaliteti su u svakodnevnoj ponudi, a u Barama kod Knića, u „Ruži Gruže", mladi bračni par nudi smeštaj u staroj srpskoj kući, organizovane izlete, posete manifestacijama, pešačke ture... Kraj Šapca seoski smeštaj postoji u Lipolistu i u vili „Albedo" u selu Varna, gde se neguju razne umetnosti i organizuju likovne kolonije, dok komforne kuće u tradicionalnom stilu predstavljaju odličan izbor za vikend odmor na selu.

Etnoselo Vrhpolje nalazi se na obali reke Drine, a čine ga autentične magaze prenete iz sela Azbukovice, opremljene nameštajem i predmetima starim i preko 100 godina. Svaka od magaza ima zasebno kupatilo i jednu do tri sobe. Gostima se nudi i kompletna zimnica spremljena po starim receptima, a na Drini kupanje, ribolov, splavarenje, šetnje do okolnih planina, lov, obilazak manastira Sveti Nikolaj, stare tvrđave Soko grada...

Na predstojećem Sajmu turizma u Beogradu ponuda za odmor na selu biće predstavljena kroz tematske dnevne sadržaje, kroz koje će se potencijalni gosti upoznati sa prednostima koje mogu da očekuju izborom ovakve vrste odmora. Prvog dana Seoska idila - dan posvećen očuvanju tradicije, manifestacijama, folkloru, običajima, aktivnostima... U danu Vešte ruke Srbije govoriće se o starim zanatima i suvenirima Srbije. Poseban akcenat stavljen je na selo i umetnost, a biće prikazani radovi slikara, umetničke kolonije, vajarstvo, pravljenje instrumenata... I na kraju, Seoska avantura - dan posvećen predstavljanju ponude aktivnog odmora, promocija kuvara starih srpskih jela.

Sutra: Istočna Srbija

Kako provesti odmor

Pored smeštaja i ishrane koja se može izabrati na bazi punog pansiona ili polupansiona, boravak na selu uključuje brojne aktivnosti. Domaćini, u zavisnosti od prirodnog okruženja, gostima nude raznovrsne animacije: izlete u prirodu, obilaske okolnih destinacija, upoznavanje sa kulturom, tradicijom i folklorom lokalne sredine, zatim mogućnosti odlaska u lov, ribolov, na splavarenje, planinarenje, učenje jahanja, dok neka domaćinstva raspolažu i bazenima i sportskim terenima... U ponudi su i aktivnosti koje se odnose na tradicionalan način života i rada na selu, upoznavanje sa osnovnim veštinama narodnog stvaralaštva i proizvodnji suvenira, kao i učenje spravljanja tradicionalnih kulinarskih specijaliteta.

Pansion od 12 do 15 evra

Turistička organizacija Srbije obišla je i fotografisala 159 najboljih domaćinstava u 87 sela koja se nalaze u 31 opštini u Srbiji. Prema najavi turističkih organizacija, cene boravka na selu tokom predstojeće leta biće gotovo identične prošlogodišnjim. Pun pansion po osobi, u zavisnosti od kvaliteta smeštaja, kretaće se od deset do 18 evra dnevno, ali u proseku u najvećem broju domaćinstava iznosiće između 12 i 15 evra. Jedino je smeštaj u apartmanima nešto skuplji i iznosi do 25 evra dnevno.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.