Izvor: Kurir, 28.Avg.2016, 21:54 (ažurirano 02.Apr.2020.)
OPASNOST: Jači zemljotres sravnio bi Srbiju
.
Ukoliko bi Srbiju pogodio malo jači zemljotres, posledice bi bile katastrofalne zato što nam nedostaju dobra infrastruktura i logistika To je pokazao Svetski izveštaj o riziku koji je objavilo udruženje Razvoj pomaže
Na objavljenoj karti rizika naša država je ofarbana srednje jakom nijansom roze boje Reč je o riziku od prirodnih katastrofa koji u velikoj meri zavisi od igre prirode, ali u obzir se uzimaju i državna politika i njene posledice: kakva je >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << infrastruktura, da li su građevine trošne i padaju i pri lakšem potresu, kako se reaguje u slučaju prirodne katastrofe
Najgori u okruženju
Srbija se po tim pitanjima nije proslavila i izdvojena je kao zemlja koja je zbog loše pripremljenosti prebačena u kategoriju veće ugroženosti - iz klase srednjeg u klasu visokog rizika Od 171 zemlje za koju su prikupljeni podaci, Srbija je na 68 mestu Od država regiona gore stoji jedino Albanija (40)
Izuzetno smo loše pozicionirani kada je reč o saobraćajnoj infrastrukturi, pa su tako sigurni putevi, železnica, aerodromi i luke ocenjeni sa tek 20 od mogućih 100 odsto Logistika - efikasnost carine i graničnih prelaza, te kvalitet transportne infrastrukture - ocenjeni su sa 44,1 odsto
Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije nije iznenađen ovim podacima On se, kaže, plaši da se srpski infrastukturni objekti - mostovi, tuneli, zgrade, putevi - ne grade uvek po svim seizmološkim propisima, što bi u slučaju veće prirodne katastrofe moglo skupo da košta
(Ne)propisna gradnja
- Ako posao rade proverene firme sa iskustvom, onda se propisi tokom gradnje poštuju Međutim, bojim se da privatni investitori, koji samo gledaju da uštede na materijalu, te propise možda uvek ne poštuju Mostovi, posebno oni manji, veoma su problematični i materijali koji se ugrađuju nisu uvek po propisima Dakle, trebalo bi proveriti sve puteve i mostove i reći narodu da li su bezbedni Dalje, veliki znak pitanja su i zgrade, te tako mislim da će veliki broj stambenih objekata, ako dođe do jačeg potresa, imati ne samo urušavanje nego i znatno veće probleme Zgrade su neretko zidane jedna do druge, problematična je i nadogradnja Ne daj bože da dođe do većeg potresa, imali bismo veliku katastrofu - upozorava Rodić i dodaje da bi država mogla da izvrši reviziju infrastrukture
Republički seizmološki zavod
UBIĆE NAS NEPOŠTOVANJE PROPISA
Branko Dragičević iz Republičkog seizmološkog zavoda objašnjava da u Srbiji postoji visok nivo ugroženosti od potresa, a najugroženija je centralna Srbija, i to svilajnačka, trstenička, rudnička, lazarevačka i kopaonička oblast Ipak, o katastrofičnim prognozama, kaže on, teško je govoriti jer sve zavisi od toga gde će se potres dogoditi
- Na primer, zemljotres koji je svojevremeno pogodio Mionicu bio je jači nego onaj u Kraljevu 2010, ali nije bilo velike štete kao u gradu na Ibru U Kraljevu je, naime, bilo velike štete zato što se dogodio u samom centru grada Dakle, generalno govoreći, prilikom potresa u opasnosti su stariji objekti, zatim oni koji su građeni pre donošenja propisa i prilikom čije gradnje nisu poštovani propisi, kao i objekti koji su loše održavani i loše adaptirani - navodi Dragičević
Činjenice
NAJVEĆI ZEMLJOTRESI U SRBIJI
1893 - Svilajnac 5,8 stepeni Rihtera
1921 - Vitina 5,4 stepena Rihtera
1922 - Lazarevac 5,7 stepeni Rihtera
1927 - Rudnik 5,9 stepeni Rihtera
1980 - Kopaonik 5,3 stepena Rihtera
1998 - Mionica 5,4 stepena Rihtera
2002 - Gnjilane 5,1 stepen Rihtera
2010 - Kraljevo 5,4 stepena Rihtera
Autor: M Branković,B Karović,Foto: Shutterstock
Pogledaj vesti o: Zemljotres