Izvor: B92, 24.Maj.2011, 14:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zašto volimo da tračarimo?
Ako ne možete da ispustite iz ruku najnovije izdanje tabloida i jedva čekate da saznate sočne detalje iz života poznatih, slobodno krivite svoje pretke.
Za potrebe studije, ispitanicima su istovremeno predstavljane fotografije kuće i osobe o kojoj su čuli pozitivan, negativan ili neutralan trač. Rečeno im je da pritisnu dugme u zavisnosti od toga na šta su bili fokusirani (to se zove binokularno rivalstvo, tokom koga je svaka slika registrovana bez svesne kontrole ispitanika).
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
Negativni tračevi
Kada je u pitanju bilo lice nekog o kome su čuli negativan trač, fokus je duže zadržavan – efekat koji se nije javljao kod pozitivnih ili neutralnih tračeva. Takođe je proveravana i takozvana memorija o traču čime su želeli da pokažu da se negativni tračevi više urezuju u sećanje od drugih.
Irving Biderman, profesor neurologije na Univerzitetu Južna Kalifornija, koji nije bio direktno umešan u studiju, rekao je da ako vlada mišljenje da ljudi bolne i neprijatne informaciju potiskuju, ovo istraživanje, kao i druge slične studije iz ove oblasti pokazuju suprotno.
„Umesto da zaborave i potisnu negativne informacije, ljudi su osetljiviji na njih," izjavio je Biderman.
Sledeći korak za istraživače jeste da utvrde kako se to događa u mozgu i kako naš vituelni sistem može biti povezan sa mislima.
Da li su naši preci ogovarali?
Dok su razlozi zašto negativni tračevi privlače pažnju još uvek nepoznati, istraživači su primetili da se to poklapa sa evolucijskim otkrićima o čoveku i životinjama.
„Kao što biološki činioci pokušavaju da prežive u složenom okruženju, mi smo predodređeni da izbegavamo stvari koje mogu da nam naude i koje su neprijatne," rekla je jedan od naučnika iz tima, Eliza Blis-Moreo. Moguće je da su neki toga već svesni, pa samim tim iskorišćavaju našu osetljivost na negativne tračeve – imajte u vidu da se žuta štampa prodaje čak i u supermarketima.
Ako ste zvezda i pravite razne gluposti zbog kojih dospevate u novine, to će zapravo značiti da vas ljudi često viđaju. Ipak ovoj studiji iz realnog života nedostaju potvrde iz laboratorije. U pitanju je veoma jasan vizuelni stimulans. Efekat ove vrste učenja tek treba da se istražuje.
Zašto volimo da tračamo?
Izvor: medio.rs, 24.Maj.2011
Ako ne možete da ispustite iz ruku najnovije izdanje tabloida i jedva čekate da saznate sočne detalje iz života poznatih, slobodno krivite svoje pretke.






