Zašto ne mogu da prestanu da puše?

Izvor: B92, 13.Dec.2010, 21:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto ne mogu da prestanu da puše?

Novija istraživanja pokazuju da osobe koje pate od anskoznosti ređe ostavljaju pušenje od osoba koje nemaju sličan problem. Centar za istraživanja duvana i intervencije je sproveo istraživanje koje je pokazalo povezanost između aksioznosti i male sklonosti za prestankom.

U istraživanju je učestvovalo 1.604 pušača i svi su pušili više od 10 cigareta dnevno u periodu od 6 meseci i želeli su da prestanu. Rezultati su pokazali da su osobe koje pate od anksioznosti više >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << bile zavisne od nikotina.

Svi učesnici su dali svoje demografske podatke, podatke o ostoriji pušenja i prošlim pokušajima da prestanu. Takođe, testirano im je i mentalno zdravlje da bi se utvrdilo da li imaju hroničnu anksionznost, društvenu, panične napade ili je uopšte nemaju. Podeljeni u tri grupe, svaka je dobila različitu terapiju za odvikavanje. Jedna grupa je dobila 1 sredstvo za odvikavanje, druga je dobila više sredstava a treća grupa je koristila placebo. Svi pacijenti su praćeni 8 nedelja i 6 meseci nakon prestanka pušenja. Takođe, korišćen je i uređaj za analizu količine ugljenmoksida u telima pacijenata.

Svaka grupa u kojoj su bili pacijenti sa problemom anksioznosti je prijavila teže posledice nakon prestanka i umor a grupe pacijenata sa više oblika anskioznosti su imali najviše problema.

Mentalno zdrave osobe su najbrže prestajale sa pušenjem (za 8 nedelja i praćene su još 6 meseci) dok su anksiozne osobe najmanje prestajale u tom periodu. U grupama sa pacijentima bez anskioznih poremećaja se videla razlika između onih osoba koje su dobijale terapiju i onih koje su dobijale placebo, a kod osoba sa poremećajem se nije videla razlika.

Rezultat ovog istraživanja pokazuje dosta više faktora pušenja od same nikotinske zavisnoti. Istraživanje u Autraliji je pokazalo da depresivni i anksiozni tinejdžeri imaju velike šanse da postanu pušači, pogotovo devojčice. U drugom istraživanju je pokazano da pušenje čak doprinosi stepenu depresije kod tinejdžera. Zaključak je da osobe sa poremećajem anksioznosti moraju istovremeno da leče i taj poremećaj i da se odvikavaju od pušenja da bi se u tome uspelo. Takođe, potrebno je i da prestanemo da koristimo nikotin kao (nezdravu) pomoć za sva naša psihička i fizička nezadovoljstva.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.