Zašto je irvasima crven nos?

Izvor: B92, 27.Dec.2012, 15:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto je irvasima crven nos?

U božićnom izdanju British Medical Journal-a objavljena je studija o irvasima koja mit o Rudolfovom crvenom nosiću potkrepljuje medicinskim činjenicama.

Istraživanje je pokazalo kako nosevi irvasa funkcionišu u poređenju sa ljudskim i kakva je svrha njihovih nazalnih struktura.

Ken Ins, profesor sa Medicinskog faulteta Erazmus u Holandiji proučavao je mikrocirkulaciju odnosno način na koji krv stiže do najmanjih krvnih sudova. Crvene krvne ćelije odlaze u ove >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << sudove da se oslobode kiseonika a potom ga obezbeđuju tkivu kome je potreban.

Ins i kolege su napravili ručni mikroskop tako da su doktori mogli da primete nenormalnosti i patologije i kod najmanjih krvnih sudova, čak i kada je krvni pristisak normalizovan. To je dalo odlične efekte u oblasti intenzivne nege, kaže Ins.

Naročito zanimljivo za Insa je bilo kako se to može primeniti na nazalni trakt i, opšte govoreći, na bolesti uha grla i nosa.

„Odlučili smo da proučimo najpoznatiji nos u medicnini - Rudolfov nos”, kazao je Ins. Ali, osim dva odrasla irvasa, u studiji je učestvovalo još pet dobrovoljaca i pacijent sa nazalnim polipima. Oboleli od ove bolesti imaju abnormalni mikro krvni sistem, tj. krvne sudove u nosu.

Da bi ispitao noseve irvasa Ins je otputovao u norveški Tromse, blizu Severnog pola. Tamošnji irvasi su zimi izloženi temperaturi oko -10 C no oni i tada moraju da pronađu način da ohlade svoje vitale organe.

Istraživači su stavili irvasa na pokretnu traku da vide šta se dešava sa njegovom telesnom temperaturom dok trči. Nos igra važnu ulogu u regulisanju temperature mozga - on rashlađuje mozak pomoću mini krvotoka.

Naučnici su, pomoću termalne kamere i infracrvenog svetla, primetili da je irvasov nos zaista crven. Pod normalnom svetlošću on je ružičast.

„Rudolf ima crven nos ali to je povezano sa njegovom normalnom fiziologijom”, kaže Ins.

Krvni sudovi kod irvasa pune se i prazne ritmičnim tokom koji do sada nije analiziran. Ins veruje da su slike sa njegove studije prve slike nosne mikrocirkulacije kod irvasa.

Irvasi imaju manje krvne sudove od ljudi ali je u njima 25% veća gustina krvi. Međutim, male strukture unutar noseva su nam slične.

Te strukture koje proizvode dosta sluzi u nosu su važne jer pomažu vlažnosti naših tela. Da nam nosevi nemaju dlačice, vrlo brzo bismo presušili, zaključuje Ken Ins.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.