Zabranjene supstance u teretanama

Izvor: B92, 14.Jun.2010, 16:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zabranjene supstance u teretanama

Gotovo da ne postoji neka značajnija sportska manifestacija a da neko od sportista ne bude razotkriven u uzimanju nedozvoljenih supstanci. Bivaju otkriveni po principu slučajnog uzorka, tako da ne postoji pravi uvid koliko su one zaista rasprostranjene.

U želji da se postigne što veća snaga, izdržljivost i bolji rezultati, zaboravlja se na kodeks časti koji sport nameće, i na zdravlje koje sigurno trpi zbog doping sredstava. Posebno je zabrinjavajuće saznanje da zabranjene >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << supstance podjednako koriste ne samo profesionalni sportisti već i amateri.

Ko je posebno podložan ovoj pošasti i u kojoj meri, objašljava profesor dr Sergej Ostojić iz Centra za sportsku medicinu, Stari DIF.

- Upotreba nedozvoljenih sredstava posebno je raširena među mladim ljudima koji počinju da se bave određenim sportom, a idole vide među već potvrđenim vrhunskim sportistima. U želji da im se što više približe, pristaju na ponuđene doping preparate, često i ne znajući šta oni sve sadrže, i do kakvih neželjenih posledica mogu da dovedu. S obzirom na to da zakonska regulativa u ovoj oblasti nije precizna i detaljna, do inkriminisanih sredstava je moguće doći na krajnje lak način. Naime, sve veći broj fitnes-centara, teretana i drugih mesta na kojima se neguje sportski duh, nude i ovu vrstu usluge. Reklamiranje zabranjenih supstanci je posebna priča!

Šta je sve u ponudi?

- U ponudi su mnogobrojna hemijska sredstva i lekovi, koji se u normalnim okolnostima koriste kao vid terapije, a u ovom slučaju, da bi se postigla druga vrsta cilja. Oni se uzimaju da bi se postigla efikasnost u sportu, dobila mišićna masa a sa njom i lažni privid snage, kao i bolji izgled. Za ovo je možda najbolji primer zloupotreba hormona, među kojima je posebno opasan testosteron, koji spada u grupu anaboličkih steroida. Zapravo, reč je o derivatima testosterona koji utiču na mišićnu snagu i dobar izgled. Steroidi zaslužuju posebno razjašnjenje, jer od svih sredstava za doping na njih otpada gotovo polovina. A gotovo da nema osobe koja ne želi da izgleda dobro, pogotovo kada je reč o mladim ljudima. Zato teretane, u koje se masovno zalazi, i jesu savršeno mesto za njihov promet.

Koliko su steroidi prisutni u teretanama?

- Ne zna se koliko! Postoji podatak da od 20 do 25 odsto fizički aktivnih adolescenata uzima steroide, što bi trebalo da bude ozbiljno upozorenje odgovornim strukturama u državi. Radi se o petini mladih ljudi koji kasnije u životu mogu da imaju ozbiljne zdravstevne posledice. Da bi se ovakva situacija izbegla, trebalo bi da postoji stroža kontrola preparata koji su u osnovi lekovi, a na ovaj način se zloupotrebljavaju. Mi, istina, imamo Nacionalnu agenciju za lekove i medicinska sredstva i Agenciju za antidoping, ali se u teretane, svejedno, sa crnog tržišta krijumčare i zabranjene supstance. Među njima i anabolički steroidi, koji su inače registrovani kao lek! Mi, nažalost, nemamo nijedno telo niti komisiju za kontrolu koja bi pratila šta se stavlja u promet, a nije dozvoljeno, i o tome edukovala potencijalne korisnike.

Odakle doping sredstva stižu?

- Bugarska je odavno poznati proizvođač nedozvoljenih supstanci koje plasira i na naše tržište. Naravno, steroidi se proizvode ilegalno u ilegalnim fabrikama, ali to ne smeta da već trasiranim i njima poznatim putevima stižu gde treba. Steroidi stižu i iz azijskih zemalja, mada mogu da se proizvode i kod nas. To je zato što kaznena politika gotovo da ne postoji. U Americi se, na primer, za ilegalnu trgovinu steroidima dobija 30 godina zatvora, isto kao i za trgovinu kokainom. Da je kaznena politika kod nas stroža, priča bi verovatno bila malo drugačija. Kod nas ne postoji svest o opasnosti koju steroidi predstavljaju za zdravlje čoveka, niti postoji obaveštenost o kakvoj se zloupotrebi radi.

U kakvom obliku se inkriminisani preparati prodaju?

- Sve je, naravno, ispod žita. Proizvodi su u vidu tableta, ampula, gelova, žvakaćih guma, praškova koji se rastvaraju u vodi... Cena jedne doze praška je desetak evra, a traje sedam dana. Cena ampule koja se daje na šest meseci je više stotina evra. I tako redom, od preparata do preparata. Prvo se izdvaja novac za „atletsko zdravo telo", a neretko kasnije za lečenje zbog posledica koje su preparati ostavili. Internet je, takođe, uvek na usluzi. Onome ko želi da bude mišićav, „pod obavezno" se nude steroidi, jer samo na taj način može uspešno da se bavi bodibildingom i treningom snage?!

Kakav efekat steroidi imaju?

- Oni deluju brzopotezno na jačanje mišića i mišićne snage. Ono što bi se u normalnim okolnostima dobilo za pola godine treniranja, na ovaj način se postiže za samo mesec dana. Mišići i mišićna snaga postaju veći nekoliko puta u odnosu na normalno treniranje, što nestrpljive posebno raduje. Međutim, u ovakvim okolnostima počinju da se ispoljavaju i neželjene pojave. Sa povećanjem mišićne mase počinje da se povećava i agresivnost. Osobe često postaju nasilne i promenljivog raspoloženja, od euforije do depresije. Na licu i leđima im se javljaju akne, a da ih ranije tu nije bilo. Kod žena se javlja produbljen glas i druge karakteristike muškobanjastog izgleda. Kod muškaraca glas gubi dubinu, dolazi do impotencije i smanjivanja polnog organa. Ukoliko osoba nastavi da koristi steroide, može da se pojavi i karcinom jetre i oštećenje srčanog mišića... A posle više godina može da dođe i do smrtnog ishoda.

Šta je još u opticaju pored steroida?

- Hormon rasta i eritropoetin su druga velika grupa nedozvoljenih sredstava za doping. Hormon rasta direktno dovodi do porasta mišića, ali i do njihovog oštećenja. Relativnio je skup, pa zbog toga i nije rasprostranjen u velikoj meri u rekreativnim centrima. Jedna ampula, dovoljna za mesec dana, košta oko 150 evra. S druge strane, eritropoetin, inače hormon koji se luči u nadbubrežnim žlezdama i stimuliše stvaranje eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), povećava izdržljivost i velike napore u bilo kojim uslovima. Jedna ampula staje oko stotinak evra, a dovoljna je, takođe, za mesec dana.

Postoji li još neka važna grupa nedozvoljenih sredstava?

- To je grupa psihomotornih stimulanasa sa kojima se direktno deluje na centralni nervni sistem. Ovde se koriste farmakološki preparati, kao što je amfetamin i efedrin, a može i u hrani, kao što je slučaj sa kofeinom. Za ovu grupu doping sredstava karakteristično je da dovode do agresivnosti kod korisnika. Osim toga, dovode do glavobolje, nesvestice, srčane aritmije, hipertenzije i, što je najgore, do zavisnosti. Bez njih se više ne može, a što se duže koriste pri fizičkom naprezanju, smrt je izvesnija. U tom smislu ostao je upamćen slučaj danskog bicikliste Knuda Jensena, koji je 1960. godine na Olimpijadi u Rimu umro pod dejstvom amfetamina za vreme trke. Inače, u SAD, godišnje, zbog dejstva stimulanasa umire dvadesetak osoba tokom bavljenja sportom. Nepoznanica je da li se i u kolikoj meri to dešava i kod nas.

Zorica Ostojić - Joksović

Izvor: Novosti.rs

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.