Više pijete za vreme praznika? Pripazite se sindroma prazničnog srca

Izvor: B92, 10.Dec.2018, 21:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Više pijete za vreme praznika? Pripazite se "sindroma prazničnog srca"

Sindrom prazničnog srca je stanje akutnog poremećaja srčanog ritma koje se javlja kod zdravih ljudi kao posledica uzimanja alkohola, dehidracije i stresa. Sindrom je tako nazvan zbog toga što se mnogo češće javlja tokom praznika i vikenda.

Samo zato što je praznično vreme, ne bi trebalo da povećavate unos alkohola. Umerena konzumacija najčešće podrazumeva - jedno piće dnevno za žene a dva za muškarce.

Ako osetite da počinje da vam se događa sindrom prazničnog >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << srca, smesta prestanite da pijete. Većina simptoma sindroma prazničnog srca može da prestane za nekoliko sati. U ozbiljnijim slučajevima, ako počne da vam ponestaje daha ili osećate nesvesticu, odmah se javite lekaru.

Testirano 3.000 pivopija na Oktobarfestu

Minhenski naučnici doveli su u vezu poremećaj srčanog ritma neposredno posle konzumacije alkohola kada su testirali više od 3.000 dobrovoljaca, posetilaca Oktoberfesta u Minhenu. Pokazalo se da je 30 odsto njih, nakon ispijanja piva, dobilo srčane aritmije, a 26 odsto sinusne tahikardije sa otkucajima srca većim od 100 u minutu.

Takva stanja mogu da dovedu do srčanog udara.

Taj sindrom, međutim, nije vezan samo za praznike. Čak i samo jedno piće može da izazove aritmiju. Uz praznike, međutim, češći su i depresija i stres, a ljudi često ne znaju kako treba da piju pa se i sindrom prazničnog srca zato češće javlja.

Konzumiranje alkohola može biti u vezi i sa drugim stanjima

Jedini način da ga izbegnete je uzdržavanje od pića. Samo zato što su praznici, ne znači da morate više da pijete.

Epizoda prazničnog srca ne znači da ćete kasnije u životu imati srčani udar. Ali je hronična konzumacija alkohola u sprezi sa brojnim zdravstvenim problemima, štetnim kako po srce, tako i po opšte zdravlje.

To može da dovede do alkoholne kardiomiopatije, irevirzibilnog slabljenja srčanog mišića, što može da vodi do zatajenja srca.

Takođe, veći je rizik i od oboljenja jetre, pojave karcinoma i demencije.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.