Izvor: B92, 11.Jul.2013, 17:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbija: Sve više trošimo na lekove

Pacijenti u Srbiji sve više novca izdvajaju za lekove, a samo tokom prošle godine participacija za pojedine medikamente povečana je u proseku za šest odsto.

Nema nade ni da će ove godine taj trošak biti smanjen, jer je rebalansom budžet Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje smanjen za pet milijardi dinara manje.

"Liste lekova se stalno revidiraju, dva do tri puta godišnje i to rade stručne potkomisije za lekove sastavljene od najeminentnijih lekara iz >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << raznih oblasti", rekla je Tanjugu porparolka RFZO Sanja Mirosavljević.

Ona je, međutim, rekla i da su u istom periodu na Listu lekova uvršteni medikamenti koji se do sada na njoj nisu nalazili i to za akutni infarkt miokarda, infarkt mozga, hiperlipidemija (rosuvastatin), infekcije (cefpodoksim). Kako navodi, omogućeno je i proširenje terapijskih opcija za pacijente sa transplantiranim srcem ili bubregom (everolimus), zatim za prevenciju venske tromboembolije (dabigatraneteksilat), a po prvi put je omogućena primena enteralne ishrane kod bolesnika koji su zbog progresije bolesti izgubili refleks gutanja.

Nove izmene procentualnog učešća pacijenata pri kupovini pojedinih lekova očekuje se već od sutra, jer na snagu stupa novi Pravilnik RFZO kojim se cene medikamenata usklađuju sa vladinom Odlukom o cenama lekova u humanoj medicini.

Kako je Tanjugu ranije objasnila direktorka Apoteke "Beograd", Draga Simić, za lek "proksanor", koji se koristi kod povišenog krvnog pritiska, smanjeno je procentualno učešće pacijenata sa 60 na 45 posto.

Istovremeno, participacija je povećana kod leka "proskar", koji se koristi kod uvećane prostate, sa 50 na 60 posto i "buprenorfina", koji se koristi za lečenje zavisnika od opijata, sa 50 na 90 posto. Izabrani lekar u Domu zdravlja Voždovac Milica Nikolić Urošević kaže da pacijenti nekako snađu način da kupe prvu terapiju, ali ako ona mora da se ponovi ili ako je reč o višemesečnim terapijama, onda su najčešće prinuđeni, kako kaže, da mole da im se nađe neka zamena.

Ona navodi da lekarima najveći problem predstavlja to što se većina lekova novije generacije, koji su i najskuplji, nalazi na A1 listi (lekovi za koje se plaća procentualna participacija).

"Ta te lekove pacijenti plaćaju prilično veliku participaciju, a s druge strane, antibiotici koji su decenijama u upotrebi i dalje su u slobodnoj prodaji, tako da ih pacijenti kupuju bez recepta", objašnjava Nikolić Urošević.

Ona objašnjava da se zbog neselektivne prodaje antibiotika starije generacije dešava da pacijent na svoju ruku kupuje lekove koji nisu odgovarajući, bakterije tako postaju rezistentne na njih i kada dođu ponovo u ordinaciju, jer lekovi nisu delovali, doktori su primorani da im prepišu antibiotike novije generacije za koje se plaća participacija.

Nastavak na B92...

Blic: Pacijenti u Srbiji sve više novca izdvajaju za lekove