Izvor: Blic, 18.Mar.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Povrće izvor zdravlja

Povrće izvor zdravlja

Veoma je bitno da sa dolaskom proleća uvrstite što više povrća na svoj jelovnik, kako sirovog, tako i kuvanog. Ono mora da bude zastupljeno u vašoj ishrani jer predstavlja dragoceni izvor biljnih vlakana i vitamina. Sadrži supstance koje nas štite od kardiovaskularnih bolesti, jačaju imunološki sistem i pomažu da pobedimo umor i stres. Većina namirnica iz ove grupe sadrži veliku količinu vode (85-90 odsto) i relativno malo kalorija.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<
Abeceda vitamina

Vitamine delimo u dve osnovne grupe: vitamine topive u vodi (vitamine B1, B2, B6, B12, C, nijacin, folnu kiselinu, pantotensku kiselinu i biotin) i vitamine topive u mastima (vitamine A, D, E i K). Prvu grupu naše telo ne može da čuva, pa njih treba da unosite svaki dan iznova. Vitamini topivi u vodi ne mogu da se skladište u organizmu i zato treba da ih često uzimate, a oni u mastima se teže uništavaju termičkom obradom, pa se u dovoljnoj količini unose i kuvanom hranom.

Kuvanje ih uništava

Vitamini su vrlo nestabilni i osetljivi na toplinu, svetlost, transport, čuvanje, način pripremanja hrane... Tako su vitamini D i K osetljivi na svetlost, vitamin C i većina vitamina B grupe na temperaturu, pa se mogu izgubiti kuvanjem, dok vitamin E, na primer, gubi stabilnost prilikom prženja.

Odbrambeni sistem organizma - Vitamini A, C, E i beta karoten su moćni antioksidansi, koji zajedno sa cinkom daju osnovu imunološkom sistemu.

Zdrava koža - Vitamini A, B2, B6, nijacin, cink i vitamin K za brže zarastanje rana.

Za jake kosti - Vitamin C, D, kalcijum, magnezijum, fosfor i bakar.

Generatori energije - Grupa B vitamina, biotin, fosfor i magnezijum oslobađaju energiju iz hrane.

Za zdrave zube - Vitamini A, C, D i kalcijum. Za zdravu krv i bolju koncentraciju vitamin B12, folna kiselina, hrom i gvožđe.

Za zdravi rast i razvoj - Vitamin A, selen, jod, mangan, molibden i cink.

Za oči - Vitamin A, B2, C i cink važni su za dobar vid.

Kalcijum - saveznik mršavljenja

Ukoliko vas muče kilogrami, obogatite ishranu kalcijumom. Naime, istraživanja sprovedena u SAD pokazala su da kalcijum pomaže pri mršavljenju, a najviše u smanjenju obima stomaka. Kalcijum takođe stimuliše ćelije u sagorevanju masti, pa na taj način smanjuje nagomilavanje masnoća i samim tim pomaže pri gubljenju težine. Jogurt je kralj

Jogurt kao izvor kalcijuma ima počasno mesto: 100 g punomasnog jogurta sadrži oko 10 odsto dnevnih potreba, a svega 63 kalorije.

Preporučene količine

Dovoljan je jedan jogurt ili dva jogurta dnevno, kao užina ili na kraju obroka kao zamena za desert. Jogurt je dobra zamena i za visokokalorično ulje u salatama. Uz malo mašte možete ga obogatiti začinskim biljem i dobiti jedinstvene prelive.

Povrće i voda

Možda niste znali, ali kalcijum je sastavni deo povrća. Najzastupljeniji je u lisnatom povrću i u bobičastom povrću. Tako su kalcijumom bogati praziluk i peršun. U dostizanju dnevne potrebe unosa kalcijuma pomoći će vam i mineralna voda. CDC/BT



Virtuelna memorija


Posle par restartovanja kompjutera samog od sebe u prozoru i taskbaru mi se pojavila poruka: 'Virtual memory minimum too low, your system is low on virtual memory.” Ovo se dogadja svaki put kada resetujem računar. Šta da radim.

Srđan

Sistemska poruka koju dobijate jeste problem nedovoljne količine virtuelne memorije vašeg računara. Virtuelna memorija jeste ona memorija koju sistem formira na vašem HDD disku. Ona se koristi u trenutku kada ponestane prostora na fizičkoj SDR ili DDR memoriji. Iako Windows sam definiše količinu ove memorije, moguće je to uraditi i ručno. Pretpostavka je da ste ostali sa malo prostora na HDD disku, jer Windows pravi veoma rastegljivu vrednost za virtuelnu memoriju. Kako vam se ne bi događalo da utrošite više slobodnog prostora na HDD-u od onog koji je neophodan vašem sistemu, preporuka je postavka identične minimalne i maksimalne vrednosti kapaciteta virtuelne memorije. Ovo ćete učiniti tako što ćete zatvoriti sve trenutno aktivne aplikacije i uraditi desni klik na My Computer. Potom ćete iz padajućeg menija odabrati Properties. Kako smo već otvarali ovaj prozor u ranijim objašnjenjima, usresredićemo se na karticu Advanced a zatim na sekciju Performance. Kliknite na taster Settings a potom u novodobijenom prozoru ponovo na karticu Advanced. U sekciji Virtual memory pored vrednosti trenutne količine virtuelne memorije pronaćićete taster Change. Kada kliknete na ovaj taster otvoriće se prozor opcija vezanih za virtuelnu memoriju. U vrhu prikaza ovog prozora se nalazi lista HDD uređaja kao i njihovih particija na koje je moguće postaviti tzv. Paging File. Posle izbora jedinice na koju postavljamo Paging File, minimalnu i maksimalnu vrednost unosimo u poljima Initial i Maximum size. Kao što smo već napomenuli, nije loše postaviti identične vrednosti od, recimo 400MB ukoliko posedujete 256MB fizičkog rama. Porastom fizičke memorije smanjujete potrebu za virtuelnom. Potvrdite sve prozore sa OK i resetujte računar. Problem rešen.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.