Izvor: B92, 11.Jan.2012, 11:30 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Otkrivena tajna dugovečnosti
Osobe koje žive 110 godina ili duže imaju iste količine gena koje su povezane sa nekim oboljenjima kao i ostatak populacije, ali u isto vreme imaju više onih "zaštitničkih” gena – saopštili su istraživači.
Tim američkih naučnika je zaključio da su ovako dugovečne osobe redak slučaj, i da je te sreće samo 1 od 5 miliona osoba iz neke razvijene nacije. Sve je više dokaza da genetika igra ogromnu ulogu u tome koliko će život nekog čoveka trajati. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
Naučnici prve studije ove vrste analizirali su sve sekvence gena muškaraca i žena koji su doživeli 114 godinu i otkrili da su oni isto tako imali predispozicije za oboljevanje od danas uobičajenih i potencijalno smrtonosnih bolesti koje pogađaju veliki procenat čovečanstva.
Na primer, jedan čovek koji je živeo više od 100 godina imao je 37 genetskih mutacija za oboljevanje od raka debelog creva.
"U stvari on je čak imao rak debelog creva koji nije metastazirao i izlečen je operacijom. Imao je odlične kognitivne sposobnosti i bio je dobrog fizičkog zdravlja neposredno pred smrt,” rekao je dr Tomas Perl, autor studije.
Jedna žene iz studije je takođe imale predispozicije za bolesti koje su povezane sa starošću poput srčanih oboljenja, Alchajmera i bolesti raka. Ona jeste imala neko oštećenje na srcu i blagi kognitivni problem, ali su ta stanja postala evidentna tek u njenoj 108. godini.
"Znači i ovako dugovečne osobe imaju predispozicije pa čak i oboljevaju od nekih potencijalno smrtonosnih bolesti; razlika je možda što je njihova dugovečnost poništila gene tih bolesti. Taj efekat se može proširiti do te mere da se bolest uopšte ne pojavi – ili ako do nje dođe one su manje patogene ili se pojavljuju tek krajem života. Kod ovih pojedinaca su se javile kada su oni bili bukvalno na kraju ljudskog životnog veka.”
Otkrivena tajna dugovečnosti
Izvor: medio.rs, 11.Jan.2012
Osobe koje žive 110 godina ili duže imaju iste količine gena koje su povezane sa nekim oboljenjima kao i ostatak populacije, ali u isto vreme imaju više onih zaštitničkih gena – saopštili su istraživači.






