Koliko vam treba ličnog prostora?

Izvor: B92, 08.Jun.2012, 20:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koliko vam treba ličnog prostora?

Zašto su ljudi tako osetljivi na lični prostor i naročito na njegovo narušavanje? Na kraju krajeva, koliko prostora zauzimamo i smatramo ličnim?

Američki antropolog Edvard Hol 1960. godine sproveo je istraživanje na temu koja je i danas aktuelna i otkrio da svako od nas ima četiri nivoa ličnog prostora - svaki je različitih veličina i svaki se odnosi na druge ljude.

Najmanja zona se naziva „intimnim prostorom" i predstavlja krug oko našeg tela poluprečnika >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << od oko pola metra. Samo članovi porodice, najbliži prijatelji i ljubimci mogu da budu u tom prostoru. Svi ostali koji nam se previše primaknu izazivaju neprijatnost.

Sledeća „kružnica" predstavlja takozvani „lični prostor" čiji je poluprečnik oko jednog metra. Prijatelji mogu slobodno da se nalaze u njemu, naročito tokom neformalnih razgovora, ali stranci ne.

Kružnica ličnog prostora poluprečnika tri metra rezervisana je za sve ostale ljude, a izvan toga nalazi se javni prostor.

Naravno, te veličine variraju od osobe do osobe, ali ovde je reč o prosečnim vrednostima.

Prema Ralfu Adolfsu, profesoru psihologije i neurologije na kalifornijskom Tehnološkom institutu, ljudi počinju da razvijaju svest o ličnom prostoru već oko treće i četvrte godine, a veličina pomenutih „kružnica" se ne menja posle adolescencije.

Adolfs i njegove kolege otkrili su u istraživanju objavljenom u časopisu „Nature" 2009. da veličinu i konstruisanje pomenutih kružnica sprovodi amigdala, deo mozga zadužen za osećanje straha.

„Amigdala se aktivira kada narušite nečiji lični prostor. To je potvrđeno i kod pacijenata koji su imali oštećenja mozga, jer oni nisu marili kada im neko nepoznat prilazi suviše blizu i nisu imali svest o ličnom prostoru", kaže Adolfs.

Štaviše, dodaje on, abnormalan razvoj amigdale takođe može objasniti zašto osobe sa autizmom imaju teškoće u održavanju normalne distance prema drugim ljudima.

Kako se onda čovek ponaša u gužvi?

Psiholog Robert Somer smatra da je reč o privremenoj dehumanizaciji osoba kojima smo okruženi na koncertima ili nekim javnim skupovima, pa s njima izbegavamo kontakt očima. Dakle, ponašamo se na sličan način kao da stojimo na nekoliko centimetara od zida.

Foto: FreeDigitalPhotos.net

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.