Koliko neurotičari koštaju društvo?

Izvor: B92, 08.Okt.2010, 12:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koliko neurotičari koštaju društvo?

Osobe koje pate od neuroza koštaju društvo milijarde dolara godišnje, bilo kroz medicinske troškove, ili izgubljenu produktivnost, utvrdili su holandski stručnjaci Univerzitetskog medicinskog centra u Amsterdamu.

Dok najmanje neurotični pojedinci koštaju ispod 3.000 dolara, dotle trošak za one najneurotičnije dostiže 22.000 dolara godišnje, prenosi Rojters.

Neurotičnost predstavlja sklonost brizi, uznemirenosti i emocionalnim usponima i padovima i smatra se >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << "karakteristikom ličnosti", koja ima genetske korene. Neurotičnost je u čvrstoj vezi s nekoliko tipova mentalnih oboljenja, uključujući depresiju, anksioznost i šizofreniju.

Vođa istraživanja dr. Pim Kejpers i njegov tim su se pozabavili medicinskim troškovima oko 5.500 odraslih osoba i brojem dana kada su odsustvovali s posla.

Neurotične crte ispitanika su procenili na osnovu upitnika, uz pomoć izvesne četrnaestostepene skale neurotičnosti, koja je u širokoj upotrebi u Holandiji.

Utvrdili su da prosečan godišnji trošak za društvo osoba koje spadaju u pet odsto najneurotičnijih, iznosi 12.362 dolara više od troška prosečnog građanina.

Prosečan godišnji trošak za one neurotičare koji spadaju u gornjih 10 odsto iznosi 8.243 dolara više, a za one koji spadaju u gornjih 25 odsto, 5.572 dolara više od troška prosečnog građanina.

Sve u svemu, ti troškovi su značajno veći od troškova mentalnih poremećaja kao što su zloupotreba narkotika, ili psihosomatski poremećaji.

Uobičajeni mentalni poremećaji, na primer, koštaju društvo 600 miliona dolara na milion stanovnika, a neurotičnost 1,4 milijardu dolara na milion stanovnika, godišnje.

To se u velikoj meri može pripisati i činjenici da ima mnogo više neurotičnih osoba nego onih koje pate od mentalnih bolesti, objašnjava dr. Kejpers.

On ističe da postoje mnogi nivoi na kojima se problem neurotičnosti može ublažiti.

Poslodavci, na primer, mogu da se potrude da na radnom mestu stvore dobru klimu za mentalno zdravlje. Osim toga, usluge iz domena mentalnog zdravlja bi generalno mogle da se uvrste u "bazične potrebe" medicinske zaštite.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.