Kinoa kao hrana budućnosti

Izvor: B92, 24.Feb.2011, 11:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kinoa kao hrana budućnosti

Kinoa, tradicionalna žitarica Inka, koju je ovaj narod toliko cenio da ju je smatrao svetom, poslednjih godina postaje sve popularnija i van Južne Amerike, a nutricionisti joj proriču status zdrave hrane budućnosti.

Usev koji podnosi oštre klimatske uslove, kako u polusušnim oblastima, tako i u planinskim regionima, je bogat proteinima i esencijalnih amino kiselinama, izveštava AFP.

Bolivijski poljoprivredici tvrde da nisu nikad bolesni jer konzumiraju kinou, od >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << koje se može praviti hleb, alkoholno piće ‚‚koje vraća snagu", supe i kolači. Zrno ove biljke, čije je naučno ime ‚‚ćenopodium kvinoa", sadrži 12 odsto belančevina, pet odsto masti, 63 odsto ugljenih hidrata, kao i gvožđe, vitamine B1, B2.

Španski osvajači su Indijancima svojevremeno čak i zabranjivali da gaje kinou zbog toga što su je koristili u svojim paganskim ritualima. Inke su, inače, ovu biljku nazivale ‚‚majkom svih žitarica", a lično je vladar ovog naroda svake godine sejao prva zrna, koristeći specijalnu zlatnu alatku.

Poslednjih petnaestak godina kinoa je našla put do kuhinje zapadnih zemalja, u kojima počinje da se koristi u proizvodnji testenina, kao zamena za pirinač u rižotima i na mnoge druge načine. Ova žitarica se lako vari, blagog je i pomalo orašastog ukusa.

Stručnjaci NASA su kinou proglasili izuzetno izbalansiranom i kompletnom hranom, koja se pokazala korisnom u ishrani astronauta na svemirskim misijama. Zdravstveni stručnjaci ističu da kinoa preventivno deluje protiv zapaljenskih procesa i hipertenzije, pomaže razvoj neurona i obezbeđuje zdravo majčino mleko.

Najveći proizvodjač kinoe je Bolivija, najsiromašnija južnoamerička zemlja sa svega 10 odsto obradivih površina. U 2009. Bolivijci su proizveli 30 000 tona kinoe, što je oko 46 odsto ukupnog svetskog roda. Peru u svetskoj proizvodnji kinoe ima udeo od 42 odsto, a SAD šest odsto. Od 2007. izvozna cena kinoe se gotovo utrostručila i sada dostiže 2 900 dolara za tonu.

Zrno kinoe, inače, ima omotač sastavljen od gorkastih jedinjenja saponina. Najveći deo ove žitarice, na tržištu Severne Amerike je prerađen tako da je taj omotač odstranjen. Međutim, tokom razvoja biljke gorki omotač štiti zrno jer ga čini neomiljenim među pticama.

Nastavak na B92...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Stara žitarica Inka zdrava hrana budućnosti

Izvor: Blic, 24.Feb.2011

Kinoa, tradicionalna žitarica Inka, koju je ovaj narod toliko cenio da ju je smatrao svetom, poslednjih godina postaje sve popularnija i van Južne Amerike, a nutricionisti joj proriču status zdrave hrane budućnosti...Usev koji podnosi oštre klimatske uslove - kako u polusušnim oblastima, tako i...

Nastavak na Blic...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.