Izvor: B92, 03.Jul.2010, 18:25 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Evidencija o nasilju nad ženama
Od osnivanja 1992. godine, Centar za promociju zdravlja žena radi na unapređenju zdravstvene zaštite žena izloženih rodno uslovljenom nasilju. Svoja znanja i informacije o ženskom zdravlju prenosimo članicama ženskih grupa u Srbiji, čije su aktivistkinje osposobljene za vođenje tribina i radionica u svojim sredinama doprinoseći afirmaciji žena i njihovog zdravlja i u opštoj populaciji.
U saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom uradile smo studiju, sprovedenu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << u više zemalja sveta, o nasilju nad ženom i zdravstvenim posledicama. Podaci su nam dali za pravo da prepoznamo zdravstveni sistem kao jednu od ključnih karika u suzbijanju i prevenciji rodno uslovljenog nasilja, jer se žene u većini slučajeva kao prvoj instanci obraćaju zdravstvenom sistemu za pomoć. Pri tom, nasilje koje je i glavni razlog njihovog lošeg zdravstvenog stanja, ostaje neotkriveno. Žene nerado govore o nasilju u kojem žive, a zdravstveni radnici/ce, u većini slučajeva, ne smatraju rodno nasilje delom svoje kompetencije - kaže u razgovoru dr Stanislava Otašević, direktorka Centra za promociju zdravlja žena.
CPZZ je kreirao obrazac za evidentiranje i dokumentovanje rodnog nasilja, koji je dostavljen domovima zdravlja.
- To je sada zvanični dokument u kojem se beleži nasilje nad ženama. Podaci o ženskim iskustvima su nas podstakli da iniciramo sačinjavanje protokola o postupanju sa ženama sa iskustvom nasilja kako bi zdravstveni radnici bili spremni i obučeni da imenuju, identifikuju i dokumentuju nasilje i na njega adekvatno reaguju.
To je prvi zvanični dokument kojim se Ministarstvo zdravlja RS i zdravstveni sistem obraćaju zdravlju žena kao društvenom i političkom pitanju, a da nije vezan za reproduktivna prava, odnosno materinstvo.
- Još uvek se pod pojmom „žensko zdravlje" podrazumeva zdravlje vezano za reproduktivnu ulogu ili još i najuže kroz majčinstvo. To dokazuje praksa, kao i institucionalne regulative, koje zanemaruju rodni aspekt ovog fenomena i neposredno i/ili posredno imaju uticaja na kreiranje adekvatnih programa i zaostajanje zdravstvenog sistema u razvoju - kaže dr Otašević.
Kreatori ovog protokola očekuju da će on biti korišćen i kao dokazni materijal o postojanju nasilja u okviru pravnog sistema, kada i ukoliko žena odluči da procesuira nasilnika. Lekar ima obavezu prijavljivanja nasilja nad ženom kao krivičnog dela, a ako prijavljivanje izostane - postoji i odredba Krivičnog zakona koja predviđa i sankciju za ovo službeno lice.
Pravo na zdravlje je ljudsko pravo
- Zdravlje nije samo lični problem, naročito ne lični, privatni problem žene, već je to javno-zdravstveni problem. Nejednakost moći, u većini društava, znači da žene imaju manji pristup i kontrolu nad resursima za zaštitu svog zdravlja, kao i manje mogućnosti da budu uključene u odlučivanje u ovoj oblasti. Nažalost, zdravlje je često primer kako rodna nejednakost, odnosno zanemarivanje potreba žena, stavlja žene u nepovoljan položaj i ograničava ih u pravu na zdravlje - kaže dr Otašević.
Nadežda Radović
Izvor: Danas.rs