Izvor: B92, 30.Apr.2011, 15:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bolni ravni tabani
Stopalo je jedan od najsloženijih delova našeg tela, koji nam omogućava važne funkcije. Ravni tabani mogu da uzrokuju niz tegoba.
Anatomski ulošci ili obuća, sport, korektivne vežbe, pa čak i šetnja po travi, pesku ili šljunku bez obuće u znatnoj meri olakšavaju probleme osobama sa tzv. spuštenim stopalima, posebno deci. Stopalo je jedan od najsloženijih delova našeg tela, koji nam omogućava veoma važne funkcije, kao što su stajanje i hod. Sastoji se od 26 kostiju >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << i velikog broja zglobova, tetiva i ligamenata.
Funkcionalnost stopalo ostvaruje zahvaljujući svojim svodovima. Postoje tri osnovna svoda stopala, dva uzdužna i jedan poprečni. Stopala sa spuštenim svodom, takozvani ravni tabani, česta su pojava u današnjoj populaciji.
"Savremeni način života, prekomerna telesna težina, nošenje neadekvatne obuće, a naročito profesionalna opterećenja deluju štetno na naša stopala i pogoduju nastanku deformiteta," kaže dr Milica Krstić, specijalista fizikalne medicine u Domu zdravlja „Dr Ristić".
"Važno je paziti na stopala od detinjstva kako bi se izbegle komplikacije u starijoj životnoj dobi. Osobe sa ravnim stopalima i spuštenim svodovima često imaju bolove u nogama, otežano hodanje i stajanje, a nekada i bolove u krstima."
Poznato je da u prvim godinama života deteta stopalo izgleda ravno iako već ima razvijen svod, koji je prekriven naslagama masnog tkiva.
Zbog nedovoljno razvijenih refleksa držanja, dete stoji i hoda na širokoj osnovi. Kako se u daljem toku razvoja ravnoteža poboljšava, snaga mišića potkolenica i stopala jača, hod postaje normalniji, a masno tkivo se povlači i uzdužni svod stopala postaje sve vidljiviji do treće godine deteta.
Na pojavu ravnog stopala utiče, pre svega, nasledni faktor, ali i debljina, fizička neaktivnost, hipotonija mišića i niz drugih uzroka.
Kako uočiti ravne tabane?
Da li imamo ravna stopala, ili spuštene svodove može se videti ako se mokrim stopalima stane na ravnu površinu i ostavi trag. Ukoliko ima odstupanja u odnosu na normalan otisak, potrebno je javiti se lekaru (fizijatru, ortopedu) na pregled.
"Pri postavljanju dijagnoze lekar će obaviti klinički pregled stopala, uraditi analizu hoda i obuće," pojašnjava dr Milica Krstić.
"Za dijagnozu su veoma važne i pomoćne metode: podoskop, plantogram i baropodometrija. Pored adekvatne obuće (odgovarajuće veličine i primerene aktivnostima), ukoliko lekar proceni, potrebno je nositi anatomske uloške ili obuću. Anatomski ili ortopedski ulošci se kod dece primenjuju u korektivne svrhe, dok je kod odraslih njihova uloga pasivna i služe za rasterećenje i potporu."
U tom slučaju, preporučuju se individualno izrađeni ulošci za stopala, koji se s vremena na vreme moraju zameniti novim. Ako se ne radi o deformitetima koji zahtevaju ortopedski tretman, fizijatar će preporučiti bavljenje sportom i korektivne vežbe, koje treba izvoditi svakog dana. Potrebno je i da dete, kad je moguće, hoda po neravnim podlogama (travi, pesku, šljunku...) bez obuće.
