ANKETA: Koliko često se kupaš?

Izvor: Mondo, 07.Avg.2012, 16:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

ANKETA: Koliko često se kupaš?

Poslednje istraživanje zdravlja stanovnika pokazalo je da građani više vode računa o redovnom pranju ruku, ali da je smanjena redovnost kupanja i tuširanja, kao i održavanje oralne higijene. Koliko često se ti kupaš?

Guliver/Getty Images

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" i poslednjeg populacionog istraživanja o zdravlju stanovništva, u Srbiji je 2006. godine 73,8 odsto odraslih stanovnika redovno pralo ruke, što je >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << značajan porast u odnosu na 2000. godinu kada je to činilo svega 67,4 odsto njih.

To istraživanje pokazalo je i da o higijeni najviše brinu odrasli stanovnici do 35 godina starosti, žene, stanovnici gradskih naselja, Beograda i stanovnici iz kategorije najbogatijih. Procenat stanovništva koji se tušira ili redovno kupa je u odnosu na 2000. godinu opao sa 64, 9 odsto na 56,7 odsto u 2006. godini. Istraživanje je pokazalo da se najredovnije kupaju i tuširaju najbogatiji - 79, 7 odsto i starosna grupa od 20 do 34 godine - 77,6 odsto. I redovnost pranja zuba je opala u odnosu na 2000. godinu pa je istraživanje iz 2006. godine pokazalo da više od jednom dnevno zube pere 40,7 odsto stanovništva, a ranije je to činilo 56,7 odsto njih.

Istraživanje je pokazalo i da najbolje higijenske navike imaju najmlađi i najbogatiji i najobrazovaniji, a higijenske navike se pogoršavaju sa godinama starosti i opadanjem nivoa obrazovanja. U gradskim sredinama i Beogradu higijenske navike su najbolje razvijene.

Pranje ruku sapunom je jedna od najefektivnijih i najisplativijih mera prevencije najvećeg broja bolesti koje se prenose preko prljavih ruku, ukazuju stručnjaci. U "bolesti prljavih ruku" ubraja se mnoštvo zaraznih oboljenja različitog porekla. Uzročnici "bolesti prljavih ruku" su virusi (Hepatitis A-zarazna žutica, poliomijelitis-dečija paraliza, virusni prolivi), bakterije (trbušni tifus, dizenterija), paraziti (amebna dizenterija, enterobijaza).

Prljave, klicama zagađene ruke imaju ključni značaj u prenošenju uzročnika crevnih, respiratornih, kožnih bolesti, infekcija oka, kao i bolničkih infekcija.

Zarazne bolesti se mogu preneti direktnim kontaktom, kada se mikroorganizmi sa obolelog u bliskom kontaktu prenesu na zdravu osobu ili indirektnim, koji se ostvaruje putem zagađenih (kontaminiranih) predmeta i stvari koje je prethodno koristila bolesna osoba ili kliconoša.

Posebno osetljiva uzrasna kategorija su deca koja nemaju razvijene higijenske navike, kao i osobe smeštene u ustanovama za mentalno obolele, koje nemaju sposobnost usvajanja osnovnih higijenskih navika.

Ako ste do sada preskakali jutarnje tuširanje, vreme je da prestanete sa tom lošom navikom - samo pet minuta pod mlazom tople vode nakon buđenja pomaže da srećniji i sa manje opterećenja započnete novi dan. Više o tome OVDE.

Tokom leta posebno obratite pažnju na negu kože ispod pazuha.Veoma je bitno koji ćeš dezodorans izabrati, koji parfem, kako ćeš pravilno ukloniti dlačice ispod pazuha.

(Tanjug/MONDO)

Nastavak na Mondo...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Mondo. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Mondo. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.