Da li je počeo obračun u „Drugoj Srbiji”

Izvor: Politika, 07.Jul.2011, 23:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Da li je počeo obračun u „Drugoj Srbiji”

Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, smatra je došlo vreme da se razbije zavet ćutanja i pokrene kritička rasprava o monopolima, klanovima, mobingu, neprofesionalizmu, vezi sa političkim strankama unutar NVO sektora

Kvalifikacije koje je na račun pojedinih prvaka „ Druge Srbije” izrekao Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku i aktivista za ljudska prava, protresle >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << su redove nevladinih organizacija. U autorskom tekstu „Filozofija NVO palanke” objavljenom u listu „Danas” Popović je svoje kolege nazvao „belim medvedima” koji žive na lovorikama stare slave i zasluga iz devedesetih godina. On smatra da je uz iskreno poštovanje i priznanje rana iz prošlosti sada došlo vreme da se razbije zavet ćutanja i pokrene kritička rasprava o monopolima, klanovima, mobingu, neprofesionalizmu, vezi sa političkim strankama, govoru mržnje, ideološkoj isključivosti, zloupotrebi žrtava…

Da li su zaista NVO nedodirljive? Da li je došlo vreme da i one počnu da polažu račune?

Čelnici nekih od najznačajnijih organizacija civilnog sektora uglavnom se slažu sa Popovićevom ocenom da je vreme da se ozbiljnije pročešljaju i njihovi poslovi. Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, izvršni direktor Građanskih inicijativa Miljenko Dereta i direktor Centra za novu politiku Vladimir Todorić saglasni su sa stavom da u civilnom sektoru ima mnogo tema o kojima se do sada ćutalo.

Kandićeva: Priznajem da sam grešila

Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, koju je Popović posebno apostrofirao u svom autorskom tekstu kao paradigmu nedodirljivosti, odbija, međutim, takve optužbe.

„Ne prepoznajem tu terminologiju. Nemam pojma šta znači nedodirljiv, ja sam u tramvaju, uvek sam javno dostupna svakome. Zovu me ljudi, moj telefon je dostupan i kućni i u kancelariji, ne znam šta to znači. Nikad nisam bila beli medved, ali bih jako volela da jesam, baš mi se dopada da mi neko dodeli taj status”, kaže Kandićeva za „Politiku”.

Ona priznaje da je grešila, ali ističe da je „u potpunom miru” sa onim što radi i što je radila.

„Svesna sam da sam verovatno hiljadu puta mogla bolje da uradim, da neke stvari nisam uradila, ali ne vidim da je taj Dragan Popović osoba koja može da ocenjuje moj rad i da me naziva belim medvedom”, ističe ona i dodaje da joj slava ne treba niti da je ikada imala. Sve što je ikada dobila su, kako kaže, priznanje opštine Tutin i jedne organizacije za ljudska prava iz Leskovca. „To je sve od moje slave u Srbiji. Meni nikakve zasluge ne pripadaju, niti ih tražim jer sam radila isto što i hiljade ljudi koje sam tokom proteklih godina srela”, objašnjava Kandićeva.

Todorić: Institucionalno povezani sa jednom partijom

Za razliku od nje, Todorić bi u principu potpisao Popovićevu ocenu da je dugo vladala slika da postoji jedinstvo u toj „Drugoj Srbiji”, odnosno da postoji zajedničko mišljenje o svakom pitanju.

„To je sve sem istine, postoje ogromna neslaganja. Ali je pitanje zašto se to krilo. Verovalo se da svi koji nastupaju u ’Peščaniku’ misle isto. Razlog je bio taj što je ta cela jedna grupacija dugo vremena podržavala jednu političku opciju i što su najviđeniji ljudi iz te ’Druge Srbije’ bili čak i institucionalno povezani sa jednom partijom”, kaže Todorić.

Postojala je potreba, kako objašnjava, da se ujedini taj front, pa da postoje neke „tate i mame” nevladinog sektora koje nastupaju u ime svih. On smatra da i dalje postoji taj pritisak, pre svega kroz određene donatore, ali i kroz određena sredstva državnog finansiranja, mahom lokalna. Međutim, u pluralizmu je normalno da postoje različita mišljenja i da postoje sukobi.

Na pitanje da li su stavljene „šape na donatore”, kako tvrdi Dragan Popović, Todorić odgovara odrično i dodaje da nije moguće staviti šapu na donatora iz sveta. „Činjenica je da sada postoji manje fondova, da je sve veća konkurencija, gloženje za fondove i da neki pokušavaju da politički upotrebe celokupnu NVO scenu. To funkcioniše tako što ’mame’ ili ’tate’ pošalju cirkularne mejlove sa svojim saopštenjima i traže da svi to potpišu. Onaj ko ne potpiše, znači nije sa nama”, objašnjava Todorić kako funkcioniše NVO.

Dereta: Nedostatak dijaloga ozbiljan problem

Da su mnoge teme u civilnom sektoru proteklih godina gurane pod tepih smatra i Dereta. Ima mnogo tema, kaže, o kojima se ne razgovara na pravi način i neki se ponašaju kao da ih nije briga za sektor u celini nego samo za njihovu pojedinačnu organizaciju.

„I to je ozbiljan problem, jer ni one neće opstati ukoliko sektor ne opstane. Nije ključan samo nedostatak dijaloga unutar sektora nego i nedostatak pravog dijaloga kod donatora. Kad pogledate godišnji izveštaj donatora, unazad nekoliko godina, onda vidite da neki donatori zaista kontinuirano finansiraju samo dve organizacije u Srbiji, bez obzira na to da li one postižu neke rezultate ili ne”, objašnjava Dereta.

Biserko: Ne bežim da u civilnom sektoru ima problema

Ističući da je otvorena za svaki dijalog o radu NVO, Sonja Biserko kaže da je ovaj sektor na udaru punih dvadeset godina i da se situacija nije mnogo popravila ni posle 2000. godine. Posebno se, kaže, to može reći za period dok je premijersku funkciju obavljao Vojislav Koštunica. Naravno, kako ističe, legitimno je govoriti i o tome šta su NVO uradile.

„Ne bežim od toga da civilni sektor ima probleme. Međutim, imate razne organizacije u tom sektoru, sleva, zdesna, radikalne. To su problemi koji su normalni za društva u tranziciji. Popovićev tekst je možda jedan ugao gledanja. O tome treba razgovarati, a ne stalno stavljati ih na stub srama”, smatra Biserko.

Većina organizacija iz ovog sektora, kako tvrdi, bori se za preživljavanje dok samo vrlo mali broj ljudi ima osigurane fondove. „To je jedna konstantna borba za opstanak, za promovisanje određenih tema i vrednosti. U našem društvu je vrlo dugo preovladavao stav da koncept ljudskih prava za koji se zalažemo narušava srpski identitet i zato još postoji otpor onome što radimo”, ističe Biserko.

----------------------------------------------

Kandićeva o optužbama za diktatorsko ponašanje, crnim listama…

Za Popovića nije problem samo nekritičnost prema radu civilnog sektora nego i ponašanje pojedinih lidera „Druge Srbije”. Tako on uz konstataciju da je Nataša Kandić borac za prava žrtava i žena čiju hrabrost niko ne može dovesti u pitanje, on istovremeno navodi i da se u kuloarima čuje „o mobingu, diktatorskom ponašanju, vređanju ljudi, neprofesionalnom ponašanju, crnim listama ’neprijateljskih’ organizacija koje se dostavljaju donatorima.

Kandićeva na te optužbe ne odgovara direktno već kaže da Popović nema nikakvo moralno pravo da govori o drugima.

„Prošle godine u maju smo imali jedan sastanak sa pravnicima povodom statuta Rekom i išla je grupa pravnika iz Beograda. Svi smo išli autobusom, a on je išao kolima sa vozačem i za mene je to gotovo”, priča ona.

Komentarišući kritike na račun Kandićeve, Dereta kaže: „Ja se krećem kroz iste kuloare pa čujem svašta, ali ja to ne bih komentarisao dok to ne izađe u javnost na pravi način”.

J. Cerovina

B. Čpajak


objavljeno: 08.07.2011

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.