Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 11.Sep.2021, 15:07
Završen ekološki protest i blokada Brankovog mosta
Učesnici ekološkog protesta "Ustanak za opstanak - narod protiv Rio Tinta" okončali su blokadu Brankovog mosta i time praktično završili današnji skup.
Protest je trajao gotovo četiri sata, a organizatori su najavili da će, ukoliko ime se u roku od sedam dana ne ispune zahtevi, organizovati protest na nekom drugom mestu, ne precizirajući gde i kada, javlja Tanjugov izveštač sa lica mesta.
Učesnici protesta su naveli da pod zahtevima podrazumevaju sve ono što >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << su tražili na aprilskim protestima, uz dodatni zahtev da vlast poništi sve obaveze prema Rio Tintu.
Učesnici skupa su prethodno preko Terazija i Prizrenske ulice stigli do Brankovog mosta i blokirali ga.
U trenutku njihovog dolaska, saobraćaj na mostu nije bio u potpunosti zaustavljen, došlo je do sitnih verbalnih i fizičkih duela građana koji su bili zaglavljeni u kolima na mostu i učesnika protesta, ali većih problema nije bilo.
Okupljenima na protestu bio je priređen muzički program i obratili su im se ekološki aktivisti.
Učesnicima protesta u protekla dva sata obratili su se brojni stručnjaci, glumci, ekološki aktivisti, a većina se osvrnula na problem izgradnje rudnika litijuma kod Loznice. Nenad Kostić, član Srpske akademije nauka istakao je da ne postoji zeleno rudarstvo, da su zelene samo šume i livade kojima će rudnici čije se otvaranje najavljuje učiniti da više ne budu zeleni.
Dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić je rekao da Rio Tinto i Rio Sava nemaju reference da se bave litijumom, već drugim metalima i istakao je da se kod nas litijum predstavlja kao belo zlato, a kineski proizvođač baterija Kelt već je prešao da koristi natrijum koga ima više nego litijuma.
Aleksandar Jovanović Ćuta iz ekološkog pokreta Odbranimo reke Stare planine rekao je da im niko nije odgovorio na zahteve iz aprila kada su protestovali u Beogradu i zato, kako je rekao, sada izlaze sa novim zahtevom, a to je da nadležni države Srbije ponište sve obaveze prema Rio Tintu.
Glumica Svetlana Bojković je istakla da ne smemo dozvoliti da se pretvorimo u deponiju i da postanemo deponija za tuđe prljave industrije, a naučni svaetnik Dragana Đorđević poručila je da su nam reke sve zagađenije i među njima navela je Pek, Borsku reku, te reke oko Bosilegrada.
Okupljenima se kratko obratio i Nebojša Zelenović, predsednik stranke Zajedno za Srbiju i bivši gradonačelnik Šapca i rekao da nam stalno govore da ništa ne može da se promeni, ali da on smatra da može. Kako je rekao, mogu da se prečiste vode, da se reciklira otpad, što je, dodao je, i sam uradio.
Naglasio je da je ovo ekološka borba za našu budućnost i našu decu.
Na skupu su se videli transparenti "Zagađivači od naroda niste jači", "Tinto u tintaru", "Ne damo Jadar", "Stara planina nije na prodaju", "Litijum u Levču ne", "Odbranimo Rekovac"...
Iako je bilo najavljeno da će na protestu govoriti glumac Petar Božović, on se zbog bolesti nije pojavio, a Ljubivoje Ršumović je poslao pesmu posvećenu Rio Tintu, koja je pročitana učenicima protesnog skupa.
Na protestu "Ustanak za opstanak - narod protiv Rio Tinta" okupilo se nekoliko hiljada ljudi od kojih većina nije nosila zaštitne maske, a saobraćaj je u ulicama gde su bili okupljeni bio zaustavljen.
Brnabić: Zašto sada ekološki protest, ne politizujemo tu temu
Premijerka Ana Brnabić izjavila je danas da je ekološki protest, odnosno pitanje zaštite životne sredine veoma važna tema, koju ne bi trebalo politizovati, te u tom kontekstu upitala - zašto sada ekološki protesti, a ne pre 2014. godine.
„Nije mi jasno zašto sada ekološki protesti, ustanci, pošto konačno imamo vladu koja brine o ekologiji i konačno nešto radimo za zaštitu životne sredine, to radimo od 2014. godine“, rekla je Brnabić odgovarajući na pitanja novinara u vezi sa ekološkim protestom koji se danas održava u centru grada.
Brnabić je navela da je od 2014. godine uloženo više od 600 miliona evra kako bi se smanjila emisija štetnih gasova, u postrojenja za odsumporavanje u našim termoelektranama.
Prema njenim rečima, po prvi put u skupštini usvojen je Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji su, kaže, ranije bili tek jedan paragraf u okviru Zakona o energetici.
Takođe, navela je da je prvi put usvojen Zakon o klimatskim promenama, a uvedene subvenije za kupovinu električnih vozila, te postavljeni elektropunjača.
„Zašto sada, a ne u vreme DS-a, Đilasa, Tadića, Jeremića, Đorđevića.. kada nismo imali postrojenja za odsumporavanje, nismo imali ove zakone. Kada su dali dozvole za Rio Tinto, za iskopavanja 2004. godine...? Kakve veze to sada ima sa ekologijom, a kakve sa politikom“, upitala je Brnabić.
Ona je rekla da veruje da veliki broj ljudi, koji su danas bili na protestu, iskreno veruje u potrebu očuvanja životne sredine, ali da nisu informisani o svemu što je do sada urađeno u toj oblasti, jer se kaže, „informišu iz medija koji o tome ne izveštavaju, jer valjda nije relevantno“.
„Ostaje da razgovaram sa ljudima koji su kredibilni, za koje mislim da ulaze čsitog srca i da im kažem šta smo uradili do sada. Neke sam već zvala, druge ću narednih dana, taj dijalog traje“, rekla je Brnabić.
Mihajlovićeva: Ekološki protest iskorišćen za predizbornu promociju političara
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, rekla je danas da je današnji ekološki protest iskorišćen za promociju pojedinaca koji žele da preko ekologije prave političku karijeru.
„O tome da li će biti rudnika litijuma, fabrike litijumskih baterija i električnih automobila, odlučiće građani na referendumu, ali tek onda kad budu završene sve studije i poznate sve činjenice, a ne na osnovu neistina koje šire oni koji bi preko ekologije da uđu u politiku. Nećemo imati zdraviju životnu sredinu od širenja neistina i straha, od toga što će Nebojša Zelenović kao lažni ekolog spasavati svoju političku karijeru, niti od blokiranja puteve i mostove kojima preti Aleksandar Jovanović Ćuta. Ako je to vaša politika, onda registrujte svoju političku organizaciju i kandidujte svoj program na izborima, ali recite ljudima koji su se danas okupili da su zapravo bili na predizbornom ekološkom protestu koji ste organizovali zbog sebe. Takođe, ako ste dobili tapiju na parče zemlje u Jadru, razmislite da li je fer da se preko toga kandidujete u Beogradu, umesto u Loznici“, rekla je Mihajlovićeva.
“Da vam je zaista stalo do životne sredine, ne biste obmanjivali građane da tražite da se ponište ugovori sa Rio Tintom, jer nikakav ugovor ne postoji. Ne biste širili strah kako u dolini Jadra neće biti života, kako će biti zatrovane reke i vazduh, a da sve studije još nisu završene. Takođe, ne biste to sve radili uz podršku onih za vreme čije vlasti je Rio Tinto došao u Srbiji i dobijao dozvole za geološka istraživanja, a danas su promenili priču i sad su najglasniji protivnici projekta “Jadar“”, rekla je Mihajlovićeva.
Rio Tinto: Razumemo zabrinutost, građani da se informišu
Rio Tinto je saopštio da ima razumevanja za zabrinutost koju građani Srbije iskazuju u pogledu zaštite životne sredine i prepoznaje značaj da se obezbedi dugoročno poštovanje zakona i standarda koji moraju da važe za sve, i danas i ubuduće.
"Briga za životnu sredinu, resurse i zdravlje, slika su ne samo Srbije, već čitavog razvijenog sveta. Pojačani građanski aktivizam, sve veća ulaganja korporacija u održivost i nastojanje vlada mnogih država da realizuju zelenu agendu, samo su potvrda da je čistija budućnost prioritet svih", ističe se u saopštenju te kompanije.
Kako se ukazuje, Projekat Jadar je razvojna šansa Srbije i prilika da Srbija bude predvodnik zelene tranzicije u Evropi.
Zalaganje za smanjenje karbonskog otiska nije moguće bez proizvoda projekta Jadar. Litijum ima primenu u proizvodnji baterija za električna vozila i baterija za skladištenje obnovljivih izvora energije, dok su borati važan činilac vetroturbina i solarnih rešenja.
"Svesni smo da su neka pitanja građana u vezi sa uticajem projekta Jadar na životnu sredinu delom posledica faze u kojoj se projekat trenutno nalazi, kao i da su proizvod snažne kampanje dezinformacija, koja je već izvesno vreme prisutna u javnosti. Pozivamo građane da se pre donošenja zaključaka o projektu informišu o činjenicama u vezi sa tehnologijom i predviđenim merama prevencije i mitigacije. Sve informacije dostupne su na našem sajtu
" Svesni smo da je važno da u svim fazama našeg projekta slušamo i poštujemo stavove svih zainteresovanih strana. Posvećeni smo poštovanju najviših ekoloških standarda i izgradnji održive budućnosti za zajednice u kojima poslujemo, blisko sarađujući sa svim zainteresovanim stranama. Projekat Jadar koji želimo da realizujemo u Srbiji u ovom pogledu neće biti izuzetak. Pripremamo ga tako da ispuni ne samo zakone Republike Srbije, već se od samog početka usklađuje i sa najvišim i najstrožijim evropskim standardima i regulativama EU, jer očekujemo da će u toku predviđenog životnog veka rudnika Srbija postati deo EU."
Rio Tinto ističe da samo u zaštitu životne sredine planira da uloži preko 100 miliona dolara, što će omogućiti da primenimo najbolju praksu upravljanja prirodnim resursima i maksimalno smanjimo uticaj na okolinu.
"U postrojenje za preradu vode uložićemo blizu 40 miliona dolara, a voda koja će biti ispuštana biće istog ili boljeg kvalieta od vode reke Jadar, što je u skladu sa zakonom o očuvanju vodotokova. Takođe, posvećeno radimo na razvoju i ostalih rešenja. Rešenje koje smo razvili podrazumeva suvi otpad umesto tečnog, što je neuporedivo bolje rešenje sa aspekta zaštite životne sredine. Nastavljamo i sa razvojem rešenja za ponovnu upotrebu otpada u poljoprivredi i građevinskoj industriji, tzv. “zero waste solution”. Podsećamo i da kompanija Rio Sava Exploration kontinuirano održava otvorene online sastanke na kojima naši eksperti odgovaraju na sva pitanja građana, nevladinih i građanskih pokreta", piše u saopštenju.
Kompanija Rio Tinto naglašava da nije samo dugoročni menadžer prirodnih resursa, već je istinski član zajednice koji sa svojim porodicama i decom živi na istoj toj zemlji.
" Zato nam je važno da za buduća pokolenja ostavimo zdrave temelje za život, ali i za prosperitet i rast ekonomije. U narednom periodu objavićemo prvu od predviđenih studija o proceni uticaja na životnu sredinu, koja će obuhvatiti sve potencijalne uticaje projekta na okolinu, uključujući vodu, buku, kvalitet vazduha, biodiverzitet i kulturno nasleđe. Nakon objavljivanja, sve studije će biti dostupne široj javnosti, na uvid i javnu raspravu", piše u saopštenju.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...














