Zaštita voda od suštinskog značaja (AUDIO)

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 15.Sep.2022, 12:50

Zaštita voda od suštinskog značaja (AUDIO)

Zaštita voda od zagađivanja od suštinskog je značaja za obezbeđenje javnog zdravlja i unapređenje kvaliteta životne sredine. Poslednjih godina zagađujuće materije u gradskim otpadnim vodama, čije prisustvo izaziva zabrinutost, su mikroplastika i farmaceutski proizvodi. To je jedna od tema ovogodišnje 25. Škole za zaštitu životne sredine koja je posvećena “Kvalitetu voda“, a održava se od 14. do 16. septembra u Novom Sadu.

U Srbiji samo 20 odsto opština ima postrojenja >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda. Nemaju ih ni veliki urbani centri poput Beograda i Novog Sada. Oni svoje otpadne vode ispuštaju u Dunav i Savu. Srbija je na samom dnu lestvice u pogledu tretmana otpadnih voda. Prema podacima iz 2020. godine, tretmanom za prečišćavanje otpadnih voda obuhvaćeno je svega 14,1% stanovnika. Tako nizak stepen prečišćavanja je posledica malog broja postrojenja koja su u funkciji i obezbeđuju odgovarajući stepen prečišćavanja, a time i zadovoljavajući kvalitet prečišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotokove.

Preovlađuje zagađenje voda nutrijentima, azotom i fosforom, koje potiče iz komunalnih i industrijskih izvora i koji preko kanalizacija svoje neprečišćene otpadne vode ispuštaju u vodotokove. Poslednjih godina zagađujuće materije u gradskim otpadnim vodama čije prisustvo izaziva zabrinutost su mikroplastika i farmaceutski proizvodi. Plastika je jedna od najuniverzalnijih i najjednostavnijih materijala koje je čovek proizveo i čija je svakodnevna upotreba veoma raširena.

U poslednjih 50 godina svetska proizvodnja plastike drastično je porasla, pri čemu veliki procenat, oko 71%, završava u životnoj sredini. Posebno je zabrinjavajuća količina mikroplastike koja u životnu sredinu dospeva nepravilnim odlaganjem otpada, kao i kroz komunalne i industrijske otpadne vode.

Prema rečima Aleksandre Tubić sa Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, poslednjih godina u svetu i kod nas su intenzivirana istraživanja na polju mikroplastike:

Brzo napreduju istraživanja uticaja mikroplastike na životnu sredinu, vode, podzemne vode... S obzirom da mikroplastika nije deo regulisanih parametara, za sada protokoli za uzorkovanje i standardnu analizu kod nas još uvek ne postoje, dodaje Aleksandra Tubić:

Zagađujuće materije u gradskim otpadnim vodama koje izazivaju zabrinutost su i farmaceutski proizvodi koji su deo svakodnevnog života čoveka. Oni predstavljaju hemijske supstance koje imaju posebno dejstvo na biološke sisteme. Zbog intenzivne ali i nesmotrene primene u humanoj medicini i veterini sve češće se lekovi otkrivaju u površinskim i podzemnim vodama, priobalnim vodama pa čak i u vodi za piće, kaže Anita Leovac Maćerak sa Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matamatičkog fakulteta. Lekovi dospevaju u vodotokove ispuštanjem komunalnih otpadnih voda. Poznato je više od 4000 aktivnih sastojaka farmaceutskih komponenata i važno je ograničiti njihovo prisustvo u otpadnim vodama i uspostaviti standarde kvaliteta životne sredine, dodaje ona:

U Dunavu su primećene različite vrste antibiotika, ali ne samo u Dunavu nego i rekama širom Evrope zabeležene su relativno niske koncentracije i antivirusnih lekova, pogotovo usled pandemije kovida 19, zatim lekovi protiv anksioznosti, dijabetesa i tako dalje. Zbog toga u prevenciji zagađenja vodotokova farmaceutskim proizvodima određenu odgovornost mora preuzeti stanovništvo, na nivou pojedinca, koji mogu dati svoj doprinos kroz cirkularnu ekonomiju objašnjava Anita Leovac Maćerak:

Svakako bi trebalo voditi računa o adekvatnom načinu odlaganja plastičnog i farmaceustkog otpada kao i da građani smanje korišćenje plastičnih materijala i vode računa o odlaganju svojih lekova kako bi što efikasnije sprečili da plastika i lekovi direktno i indirektno dospevaju u životnu sredinu i naše reke.

U narednom periodu planirana je izgradnja 350 postrojenja za tretman otpadnih voda, koji će, nadamo se doprineti kvalitetnijoj životnoj sredini i zdravlju ljudi.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.