Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 15.Sep.2018, 00:25

Vremeplov: Umro Isidor Bajić

Vremeplov: Umro Isidor Bajić

Na današnji dan 1915. godine umro je srpski kompozitor i muzički pisac Isidor Bajić. Muziku je studirao kod Keslera u Budimpešti. Bio je nastavnik u Srpskoj gimnaziji, horovođa i organizator muzičkog života u Novom Sadu, autor vokalnih i klavirskih dela i scenske muzike. Posebnu pažnju je posvetio obradi dela utemeljenih na srpskim narodnim motivima, a bavio se i teorijom muzike. U Novom Sadu je 1903. pokrenuo "Srpski muzički list" i "Srpsku muzičku biblioteku" u kojoj je pretežno objavljivao >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << kompozicije savremenih autora. Osnovao je Muzičku školu 1909. i jedan je od pokretača Saveza srpskih pevačkih društava. Dela: opera "Knez Ivo od Semberije", "Srpska rapsodija", zbirka solo pesama "Pesme ljubavi", horske pesme "Sokoli", "Ej, ko ti kupi", "Zračak viri", "Iz srpske gradine", autor je i pesme "Jesen stiže dunjo moja".

Danas je subota, 15. septembar, 258. dan 2018. godine. Do kraja godine ima 107 dana.

1776 - Tokom Američkog rata za nezavisnost, britanske trupe pod komandom generala Vilijama Hjua zauzele su Njujork.

1789 - Rođen je američki pisac Džejms Fenimor Kuper, začetnik istorijskog romana u američkoj literaturi. Izgradio je literarni tip pionira na granici, časnog, usamljenog, odanog heroja, prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u filmovima o Divljem zapadu. Uticao je i na brojne evropske pisce pustolovnih romana. Dela: romani "Špijun", "Pilot", "The Bravo", "Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi" ("Lovac na jelene", "Poslednji Mohikanac", "Izvidnik", "Pioniri", "Prerija").

1821 - Bivše španske kolonije, sadašnje države Gvatemala, San Salvador i Kostarika proglasile su nezavisnost.

1830 - Rođen je meksički general i državnik Porfirio Dijas, predsednik Meksika od 1877. do 1880. i od 1884. do 1911. Iskoristio je popularnost stečenu u borbi protiv francuskih intervencionističkih trupa da 1876. vojnim prevratom osvoji vlast, zavede diktaturu sa osloncem na SAD i omogući prodor američkog i britanskog kapitala. Nagomilano nezadovoljstvo seljaka, ali i građanstva i poslovnih krugova, izazvalo je revoluciju u kojoj je oboren 1911. posle čega je emigrirao i 1915. umro je u Parizu.

1857 - Rođen je američki državnik Vilijam Hauard Taft, predsednik SAD od 1909. do 1913. Tokom predsedničkog mandata vojno je intervenisao u Nikaragvi, koja je potom bila pod američkom okupacijom od 1912. do 1925. i od 1926. do 1933.

1864 - Tokom lova na jarebice, nesrećnim slučajem ubio se engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija, tvrdeći da je ono izvorište Nila. Prethodno je u januaru iste godine s Ričardom Bartonom, koji je predvodio ekspediciju, otkrio jezero Tanganjika. Njegovu teoriju o izvorištu najveće afričke reke osporavao je Barton, koji je smatrao da je Tanganjika izvorište Nila, pa je Spik kao predvodnik nove ekspedicije u julu 1862. uspeo da stigne do mesta na kojem Nil ističe iz jezera Viktorija. Spik je poginuo uoči rasprave dvojice istraživača zakazane u Kraljevskom geografskom društvu u Londonu. U stvari Nil nastaje spajanjem kod Kartuma u Sudanu, Belog Nila koji izvire iz Viktorijinog jezera i Plavog Nila koji izvire iz jezera Tana u Etiopiji.

1884 - Otpočeo je redovni železnički saobraćaj na relaciji Beograd - Niš. Početak gradnje pruge u julu 1881. simbolično je srebrnim budakom obeležio kralj Milan Obrenović. Prva svečana kompozicija tom prugom prošla je 4. septembra 1884. Bila je to prva redovna železnička linija na teritoriji tadašnje Kraljevine Srbije. Datum početka redovnog saobraćaja na ovoj relaciji prihvaćen je kasnije kao - Dan železničara. Najstarija pruga na teritoriji današnje Srbije puštena je u rad avgusta 1854. i povezivala je Belu Crkvu sa delom Banata koji se danas nalazi u Rumuniji.

1890 - Rođena je engleska književnica Agata Kristi, autor niza detektivskih romana. Dela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Karibijska zagonetka", "Nikotin", "Tajna zamka Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u Mesopotamiji", "Mišolovka". Napisala je i autobiografiju.

1894 - Rođen je francuski filmski režiser Žan Renoar, sin slikara Ogista Renoara, tvorac takozvanog poetskog filmskog realizma. U njegovim filmovima izmešani su san i realnost, radost i tuga svakidašnjeg života. Pred Drugi svetski rat snimio je nekoliko antiratnih filmova koji su snažno uticali na duhovno stanje nacije. Napisao je knjige "Renoar, moj otac" i "Moj život i moji filmovi". Filmovi: "Nana", "Kučka", "Madam Bovari", "Toni", "Zločin gospodina Lanža", "Izlet", "Velika iluzija", "Marseljeza", "Čovek-zver", "Pravilo igre", "Močvara", "Ova zemlja je moja", "Žena na obali", "Reka", "Helena i muškarci", "Frenč kankan", "Testament doktora Kordelijera", "Doručak na travi".

1904 - Rođen je italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, ali je i sam abdicirao u junu 1946, pošto su Italijani referendumom oborili monarhiju. Savojska dinastija je tada otišla u emigraciju.

1911 - Umrla je Engleskinja Adelina Paulina Irbi, veliki dobrotvor Srba u Bosni, u koju je došla u vreme ustanka Srba protiv Turaka od 1875. do 1878. Potresena stradanjima dece izbeglica otišla je u Britaniju da upozna svetsku javnost s njihovim patnjama i formirala je odbor za sakupljanje priloga. Prikupila je oko 240.000 kruna i tim novcem i o svom trošku kupovala je hranu i odeću i otvorila 19 škola u Slavoniji za izbegličku decu. Ceo imetak zaveštala je srpskom kulturno-prosvetnom društvu "Prosvjeta", osnovanom 1902. radi širenja prosvete i srpske nacionalne misli u Bosni i Hercegovini, i internatu za vaspitanje ženske siročadi koji je osnovala u Sarajevu, u kojem je ostala do smrti. Objavila je knjigu "Putovanje po slovenskim zemljama Turske u Evropi".

1916 - U bici na Somi u Prvom svetskom ratu Britanci su prvi put upotrebili tenkove, napravljene prema nacrtu Ernesta Svintona.

1916 - Rođena je Olga Lepešinskaja, balerina. Po okončanju moskovske Koreografske škole dospela je u Boljšoj teatar u kojem je radila od 1933. do 1963. Proslavila se ulogama u baletima "Don Kihot", "Krcko Oraščić", "Uspavana lepotica". Podučavala je klasični balet, osim u negdašnjem Sovjetskom Savezu, u Francuskoj, Nemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Švedskoj i Kini. Bila je četvorostruki laureat nekada najviše umetničke, Staljinove nagrade.

1918 - Probijen je Solunski front. Prva i Druga srpska armija bile su nosioci proboja, što se ispostavilo kao odlučujuće za slom Centralnih sila u Prvom svetskom ratu - mesec i po dana potom kapitulirala je Austro-Ugarska, a ubrzo i Nemačka. Srpske snage presekle su bugarsku vojsku i prisilile Bugarsku da 30. septembra 1918. položi oružje. Srbi su prilikom oslobađanja otadžbine nastupali tako brzo da je francuska komanda molila srpsku Vrhovnu komandu da uspori napredovanje.

1935 - U nacističkoj Nemačkoj Jevreji su stavljeni van zakona (u sklopu nacističkog rasnog koncepta), a svastika (kukasti krst) ranije partijska oznaka, postala je zvanični simbol i stavljena je na heraldička znamenja nemačke države.

1945 - Umro je austrijski kompozitor Anton Fridrih Ernst fon Vebern, jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku zabranili nacisti. Dela: kamerna - za gudački kvartet "Pet stavova", "Šest bagatela", orkestarska - "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pesme.

1946 - U Bugarskoj je referendumom odbačena monarhija i proglašena je Narodna Republika Bugarska.

1949 - Konrad Adenauer izabran je za prvog kancelara Zapadne Nemačke (Savezna Republika Nemačka) a Teodor Hojs za prvog predsednika.

1961 - Rođena je Sonja Savić, srpska glumica koja je obeležila srpsku i kinematografiju bivše Jugoslavije izuzetnom i beskompromisnim pojavom i životnim stilom. Debitovala je u "Leptirovom oblaku" 1977, igrala je u nizu filmova i televizijskih serija, a širu popularnost stekla je 1983. ulogom Dečke u "Šećernoj vodici" Bate Prelića. Uloge u filmovima "Davitelj protiv davitelja" (Šijan), "Una" (Miša Radivojević), "Život je lep" (Bora Drašković) učinile su je popularnom širom negdašnje Jugoslavije. Druge uloge: "Mi nismo anđeli", "Uvod u drugi život", "Ni na nebu ni na zemlji", "Urnebesna tragedija", "Tango je tužna misao koja se pleše","Hleb i mleko" ("Zlatni lav" u Veneciji 2001.), "Od groba do groba", "Jug jugoistok", "Vratiće se rode".

1967 - Komandant egipatskih snaga u katastrofalnom šestodnevnom ratu Arapa sa Izraelom u junu 1967. feldmaršal Abdel Hakim Amer izvršio je samoubistvo.

1973 - Umro je švedski kralj Gustav VI Adolf, kojeg je nasledio unuk Karl XVI Gustav.

1983 - Predsednik vlade Izraela Menahem Begin podneo je ostavku.

1989 - Umro je američki pisac Robert Pen Voren, u čijem je najboljem romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan uspon i pad političara kod kojeg su neodvojivo sjedinjeni porok i vrlina. Poznat je i kao suptilan pesnik i pouzdan tumač moderne književnosti. Ostala dela: romani "Noćni jahač", "Na vratima neba", "Bujica", "Pećina", "Mesto gde valja doći", "Brat zmajevima", zbirke pesama "Jedanaest pesama na istu temu", "Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pesme", eseji "Razumevanje proze", "Razumevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija i poezija".

1995 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija produžio je za još šest meseci delimičnu suspenziju sankcija protiv SRJ.

1996 - Vođa italijanske secesionističke partije "Severna liga" Umberto Bosi proglasio je sever Italije Federalnom Republikom Padanijom, što su oštro osudile druge političke snage u zemlji.

2000 - U francuskom delu Baskije uhapšen je najtraženiji španski begunac Injasio Grasija Aregui, prema zvaničnom Madridu vođa baskijske terorističke grupe ETA.

2001 - Predsednik Džordž Buš prvi put je izjavio da su SAD "u ratu", označivši vođu islamističke terorističke mreže Al Kaida, Saudijca Osamu bin Ladena, kao organizatora terorističkih napada četiri dana ranije na Njujork i Vašington.

2002 - Južna i Severna Koreja sporazumele su se da otpočnu uklanjanje mina duž granice dveju zemalja.

2006 - Preminula je Orijana Falači čuvena italijanska novinarka i ratni izveštač. Falači je postala poznata po beskompromisnim nastupima prilikom intervjua koje je vodila sa ličnostima poput bivšeg američkog državnog sekretara Henrija Kisindžera ili palestinskog lidera Jasera Arafata. U njenoj najprodavanijoj knjizi "Bes i ponos", koju je napisala kao odgovor na terorističke napade 11. septembra u SAD, Falačijeva je istupila s veoma oštrim antimuslimanskim stavovima.

2008 - Obelodanjeno je da je bankrotirala "Liman braders" četvrta po veličini američka banka. Formalno "Liman braders" je tada zatražila zaštitu od bankrotstva pred poveriocima njujorškom sudu za bankrotstva. Ispostavilo se da je "Liman braders", koja je postojala 158 godina i u trenutku propasti zapošljavala gotovo 26.000 ljudi bila dužna 613 milijardi dolara, iako su prethodno godinama plasirani lažni bilansi. Bio je to uvod u finansijsku krizu sveta kakva se nije dogodila od kraha berze oktobra 1929. Vrednost akcija pala je 40 odsto, i pored činjenice da je Uprava federalnih rezervi SAD intervenisala ogromnim sredstvima. Usledilo je opšte nepoverenju u svetu finansija i globalna svetska kriza.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.