Prečistač otpadnih voda potreban Novom Sadu

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 18.Jan.2018, 20:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prečistač otpadnih voda potreban Novom Sadu

Novi Sad godišnje preko gradske kanalizacije u Dunav ispusti blizu 19 miliona kubnih metara otpadne vode. Grad nema prečistač, a najveći zagađivač jeste industrija, koja je po zakonskoj regulativi do 2025. u obavezi da izgradi prečistače.

Do tada, oni koji ih nemaju, plaćaju taksu na zagađenje.

Međutim, osim industrije, životnu sredinu zagađuju i građani.

Omot od žvake, papirna maramica, pikavac ili plastična kesa, otpaci su koje pojedinci svakodnevno >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << bacaju na ulicu, a koji završe u kanalizaciji i tako dospevaju u Dunav.

Iako je industrija obeležena kao najveći zagađivač, veliki udeo u narušavanju kvaliteta životne sredine, imaju i građani.

Međutim, stručnjaci za zaštitu životne sredine kažu da je najveći problem to što u našem gradu ne postoji prečistač otpadnih voda. Kanalizacioni sistem grada uliva se direktno u Dunav, a osim toga, reku zagađuje i voda iz industrije.

Važeća zakonska regulativa industriji nalaže da plaća taksu na zagađenje sve do 2025, do kada će morati da izgrade sisteme za prečišćavanje.

"Kao što otpad bacamo svuda oko sebe tako i u kanalizaciju zapravo prosipamo sve što u kući produkujemo tako da, poznato je da recimo ulja koja se koriste u kuhinji posle upotrebe ne bi trebala da se odlažu u, a mi najčešće to odlažemo, u kanalizaciju i to sve onda dospeva, znači ta ulja mogu da se iskoriste za proizvodnju biodizel goriva i mnogi drugi otpaci mi imamo često tu naviku zapravo da sve ispustimo u kanalizaciju i da sve to dospe onda u životnu sredinu", kaže docent Dejan Krčmar, Prirodno matematički fakultet.

Rešenje problema stručnjaci vide u prečistačima otpadnih voda. U našoj zemlji postrojenja za prečišćavanje imaju samo Subotica, Sombor i Šabac. Osim toga, način odlaganja smeća i reciklaža je još jedna stavka na koju ukazuju.

U Novom Sadu postoji 4.000 divljih deponija i njihov broj se ne smanjuje, a reciklira se samo PET i staklena ambalaža.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.