Izvor: Magyar Szó, 28.Jan.2015, 23:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Parnica iracionalnih očekivanja

Međunarodni Sud u Hagu, ICJ, će svoj sud, u parnicama u kojima se Srbija i Hrvatska uzajamno optužuju za genocid, izreći 3. februara. Stručnjaci međunarodnog prava kažu da su moguća dva scenarija. Prema jednom će sud odbaciti obe tužbe, a prema drugoj će u pogledu pojedinih konkretnih zločina proglasiti krivom i Srbiju i Hrvatsku.

Hrvatska je tadašnju Jugoslaviju tužila još 1999. goduine zbog genocida počinjenog tokom ratova između 1991. i 1995, dok je srpska strana kontratužbu >> Pročitaj celu vest na sajtu Magyar Szó << podnela 2010. godine. Parnica je započeta u martu prošle godine, a saslušanja su trajala pet nedjelja.

Mnogi imaju velika očekivanja povodom procesa, neki se nadaju da će napokon biti izrečeno da li je i koja strana kriva, a koja nedužna. Govoreći novinarima, predstavnici i srpske i hrvatske strane su ocenjivali da su uspešno dokazali genocid koji je vršila suprotna strana. Hrvatska je tokom procesa ukazivala da je genocidnu nameru Beograd, prema Hrvatima, izrazio u više navrata. Srbija je kao dokaz svojim trvrdnjama priložila prepis Franje Tudjmana sa rukovodstvom hrvatske vojske u kojem se mogu pročitati detalji operacije Oluja.

Akademik i stručnjak međunarodnog prava, Tibor Varadi, je za „Mađar so“ izjavio da sudska odluka, koju će izreći ICJ, neće staviti tačku samo na jedan proces, nego na celu seriju parnica. „Malo ko se još seća da je u jednom procesu Jugoslavija, ili Srbija i Crna Gora, tužila NATO-države. Noam Čomski je nedavno podsetio na ovaj spor u kojem je jedno od neraščišćenih pitanja bilo bombardovanje RTS-a i pogibija 16 saradnika te kuće. Čomski je postavio pitanje u čemu se razlikuje taj napad od napada protiv Šarli Ebdo-a, pre nekoliko nedjelja. Naravno, ako se zaista sećamo tog nemilog događaja, moramo se podsetiti koliko je tada bila brutalna propaganda RTS-a i da se ta agitacija teško može uporediti sa jednom karikaturom. Sećam se, kada sam u jesen 1992. godine učestvovao u izbornoj kampanji Milana Panića, ispostavilo se da RTS nije emitovao čak ni plaćene oglase. Skoro cela emisija protekla je u atmosferi koja je bila neprijateljska prema Paniću, a afirmativna prema Miloševiću. Čak je i vremenska prognoza data u tom stilu; naveli su kakvo se vreme očekuje u Srbiji i dodali da bi rado govorili i o prognozi za Liku i Krajinu „gde našu srpsku braću kolju hrvatski fašisti“, ali „pošto premijera Panića ne interesuje sudbina naše srpske braće“, nažalost neće dati prognozu za delove Hrvatske u kojoj žive Srbi. Želim da kažem da RTS nije bio simbol slobode štampe. Ali se sloboda medija ne može braniti na način da bombardujemo medijsku kuću i da u napadu ubijemo 16 radnika. Mnogo toga se desilo. Ja sam u sva tri procesa, NATO, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, učestvovao samo u fazi koja se bavila pravnom nadležnošću. Bio sam mišljenja da nije sigurno da idemo putem kolektivne odgovornosti i govorio sam da bi bilo pravednije ukoliko bi se procesi vodili protiv osoba koje su lično počinile krivična dela. Rezultat ovih faza je bio taj da je u postupku protiv NATO-a sud odbacio pravnu nadležnost, a u slučaju Bosne i Hercegovine, odnosno Hrvatske je tu nadležnost prihvatio u slučaju genocida. Nakon toga su došle na red faze u kojima ja već nisam prisustvovao. Tužbu Bosne i Hercegovine je sud odbacio, s obrazloženjem da su genocidi i ratni zločini počinjeni, ali se ne mogu pripisati isključivo Srbiji. Haški tribunal, koji se bavi i osobnom odgovornošću, ocenio je da je u Srebrenici počinjen genocid i doneo je presudu prema kojoj je general Krstić kriv, ali je Međunarodni Sud ocenio da se to ne može poistovetiti sa odgovornošću Srbije. Šta će sud izreći u hrvatskom procesu? Mislim da je najverovatnije da će i hrvatska tužba i srpska protivtužba biti odbačene. Početkom devedesetih godina su se događali strašni zločini i u Hrvatskoj. Činjenica je i ta da haški tribunal, koji je u slučajevima koji su se događali u Bosni, pokrenuo tužbe i protiv genocida, u slučaju Hrvatske takve tužbe nije podneo. Ne samo da niko nije osuđen za genocid počinjen u Hrvatskoj, nego niko nije ni tužen za genocid. Zbog toga nije verovatno da će ICJ osuditi bilo Srbiju, bilo Hrvatsku, jer je nadležan samo za slučajeve genocida“, kaže Varadi.

Stručnjak međunarodnog prava kaže da je činjenica, to što su u fokusu bile države, a ne pojedinci, rezultirala prilično čudnom atmosferom, u kojoj su nacionalni simboli postali prioriteti. „Mnogi u procesu nisu videli spor Hrvatske i Srbije, nego hrvatsko-srpski spor, zaboravljajući da se presuda ne odnosi na nacije nego na države i na njihove građane. Ako se recimo Srbija proglasi krivom i ako bi se obavezala za plaćanje ratne odštete, onda bi tu odštetu plaćali i vojvođanski mađari, kao i građani srpske nacionalnosti. A ukoliko bi se krivom kojim slučajem proglasila Hrvatska, odštetu bi morali plaćati i srpski građani Hrvatske, isto kao što bi je morali plaćati i svi ostali građani. Mislim da se u velikom delu javnosti uz ovaj proces vezuju irealna očekivanja. Mnogi su očekivali da će se napokon ispostaviti koji je od dva naroda heroj, a ko žrtva, odnosno zločinac. Tako nešto se neće ispostaviti i ja se nadam da presuda neće podržavati ovakva očekivanja. Postojali su, i postoje srpski zločinci kao što postoje i mađarski, hrvatski, bosanski, slovački, rumunski, nemački, francuski i američki zločinci. Takođe i sve nacije imaju i svoje heroje. Treba da razmišljamo o pojedincima“, naglašava Varadi.

Na pitanje kako napreduje pomirenje među nedavno sukobljenim narodima bivše Jugoslavije, međunarodni pravnik odgovara da ako bi presuda odbacila i srpsku i hrvatsku tužbu, to bi imalo otrežnjujući efekat, pomoglo bi da se vide ne samo nacionalni simboli, nego i stvarnost. „Naravno, ako se odbace obe tužbe, to ne znači da se nije desilo ništa što bi se trebalo osuditi. Događale su se strašne stvari, čak i ako one ne dostižu nivo genocida. Nikako ne možemo zaboraviti na pojedinačnu odgovornost. Ali ako se od simbola okrenemo prema konkretnim ljudima, postaće moguće da u drugome vidimo komšiju“, zaključuje Tibor Varadi.

Nastavak na Magyar Szó...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Magyar Szó. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Magyar Szó. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.