Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 23.Mar.2016, 08:54 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Izložba o Bulgakovu u Matici srpskoj
Biblioteka Matice srpske priredila je elektronsku izložbu posvećenu Mihailu Afanasjeviču Bulgakovu (1891-1940), od čijeg se rođenja navršava 125 godina.
Postavka se može pogledati do 28. aprila u javnom katalogu Biblioteke, a čini je izbor Bulgakovljevih dela i literature o njemu. Autorka postavke je Ivana Grgurić, urednik Selimir Radulović.
Mihail Afanasjevič Bulgakov, prozaista i dramski pisac, jedno je od najznačajnijih imena svetske književnosti. >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine <<
Rođen je u Kijevu 1891, a od 1921. živeo je u Moskvi. Završio je medicinu i nekoliko godina radio kao seoski lekar.
U književnost je ušao kao autor humorističkih i satiričnih feljtona. Među njegovim ranim pripovetkama, pisanim većinom u realističkom ključu, bilo je i onih sa elementima fantastike i groteske.
Pisao je romane, pripovetke i drame, baveći se, najčešće, temama stvaralaštva i sukoba umetnika i vlasti.
Ne libeći se oštre kritike i satire i nastavljajući tradiciju Gogoljeve groteske, pisao je dela koja nisu odgovarala režimu, pa je većinu života proveo u nemilosti.
Drame su mu zabranjivane i skidane sa repertoara, a romani dugo stajali neobjavljeni (većina njegovih dela objavljena je posthumno).
Roman "Bela garda", uprizoren kao "Dani Turbinovih" (1926) u MHAT-u, naišao je na žestok otpor režimske kritike, a satirični komadi "Zojkin stan" (1826) i "Purpurno ostrvo" (1927) na pozornici su igrani veoma kratko.
Na odobravanje vlasti nisu naišle ni njegove druge knjige "Život gospodina de Molijera", "Đavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce", "Bratstvo licemera", "Poslednji dani".
Bulgakovljevo remek-delo, filozofsko-poetski roman "Majstor i Margarita" (1969), predstavlja vrhunac ruske umetnosti 20. veka i "jednu od onih knjiga koje razni ljudi čitaju na razne načine, koju vole na razne načine i u kojoj svaki čovek nalazi nešto za sebe" (M. Čolić).
Mihail Afanasjevič Bulgakov umro je u Moskvi 1840. godine. Svojim "fantastičnim realizmom", filozofijom života i umetnosti izvršio je snažan uticaj na razvoj sovjetske i svetske literature.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
