Bogat kulturni program u KCNS

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 16.Apr.2018, 21:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bogat kulturni program u KCNS

Izložba pod nazivom "Ko je Malvina Hofman?", koju organizuje Institut za istoriju oglašavanja, u saradnji sa ambasadom SAD u Beogradu i Kulturnim centrom Novog Sada, biće otvorena u utorak, 17. aprila s početkom u 19 časova u Klubu "Tribina mladih" Kulturnog centra Novog Sada. Izložba će nakon Novog Sada obići još 7 gradova u Srbiji.

Na otvaranju će prisustvovati i obratiti se gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, direktor Kulturnog centra Novog Sada Bojan Panaotović >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i autor izložbe Vladimir Čeh.

Na izložbi će se prvi put javno prikazati Malvinini crteži koje je uradila na ovom putu. Prikazani će biti i do sada nepoznati istoriografski fakti u vezi sa njenim aktivnostima za pomoć Srbiji u Velikom ratu, pronađeni u Geti institutu u Los Anđelesu.

Na izložbi je potvrđena i urbana legenda da je lik na plakatu "Serbia Needs Your Help" ustvari lik mrtvog srpskog vojnika na čamcu kojima su prebacivani vojnici na sahranu u "Plavoj grobnici" kod ostrva Vido u Grčkoj. Prikazana je i originalna fotografija sa čamca srpskog ratnog reportera Miloja Igrutinovića koja je poslužila kao predložak za ilustraciju na plakatu, Malvinina skica za plakat, plakat, razglednica sa istim likom i naslovna strana knjižice "Kosovo Day 1918" štampana u SAD-u.

Tu priča o mrtvom vojniku koji je postao simbol Srbije nije završena: Malvina je isti lik iskorisitila za skulpturu Sv. Franje koja se danas nalazi ispred bolnice Mejo u Ročesteru, SAD. Skulpturu je na izložbi moguće videti uz pomoć kacige za "virtuelnu realnost".

Iz trodimenzionalne slike virtuelne realnosti, uz pomoć 3D štampača, lik srpskog vojnika vraćen je u "opipljivu realnost": izložena je bista Sv. Franje.

U drugom delu izložbe je skrenuta pažnja na američku kampanju za pomoć Srbiji, u kojoj je Malvina bila deo umetničkog tima. Namera autora izložbe bila je da se izložbom oduži autorki čuvenog plakata, koja je pored njega imala i druga umetnička dela u vezi sa ovim prostorom, i da ukaže na mnoge druge njene aktivnosti za pomoć Srbiji, jer se o njoj, nažalost, u Srbiji skoro ništa ne zna.

Priča o američkoj kampanji za pomoć Srbiji u Velikom ratu, deo izložbe "Srbija, rat i plakat", koja je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja, realizovana je prošle godine u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu. Samo mali broj ljudi u zemlji zna za kampanje "Pomozite Srbiju..." koje su u vreme Prvog svetskog rata vodile zemlje-saveznice SAD, Francuska i Velika Britanija. Autor čuvenog plakata "Serbia Needs Your Help" u kampanji SAD-a je najpoznatija američka vajarka Malvina Hofman. Izložba je posvećena njenom plakatu, njenim delima i aktivnostima za pomoć Srbiji. Kako se velika američka umetnica zainteresovala za sudbinu Srbije u vreme Velikog rata?

"Rad u međunarodnoj ispostavi Crvenog krsta u Njujorku doveo me u kontakt sa ljudima iz raznih zemalja. Među njima je bilo Srba kojima je najviše bila potrebna naša pomoć. ... Jedan od njihovih patriota, pukovnik Milan Pribićević, došao je u Ameriku sa ostrva Krf. NJegova najveća želja je bila da okupi desetak hiljada dobrovoljaca i povede ih natrag, da oslobodi porobljena sela" piše Malvina.

Popularni američki ilustrator tog doba Dejna Gibson (Charles Dana Gibson 1867 – 1944) okupio je pod pokroviteljstvom Komiteta za javne informacije grupu poznatih umetnika koji su pro bono radili tematske plakate u vezi sa ratom. Među odabranim ilustratorima bila je i Malvina Hofman. Tako su ova dva čoveka zaslužna za Malvinin interes za Srbiju. Jednom nastao, interes je zauvek i ostao.

"Jula 1919. godine, kada sam završila svoj deo na postavci izložbe u muzeju Roden u Parizu, otišla sam u kancelariju gospodina Herberta Huvera, direktora američke uprave za pomoć. Između ostalih velikih ratnih aktivnosti on je osnivao fondove za dečiju hranu širom Jugoslavije. Bio je veoma dobro informisan o svim mojim ratnim aktivnostima i nije traćio vremena. Čim sam ga obavestila o svojoj spremnosti da idem za Jugoslaviju, odmah me je odveo do velike zidne mape u svojoj kancelariji. Zatraženo je da idem u tu zemlju da bih prekontrolisala dvadeset pet stanica za prehranu dece i donesem nazad izveštaj. 'Sutra ujutru dođite ovde u deset časova, imaću vaš pasoš i sva spremna uputstva. Pravite dnevne izveštaje i donesite ih meni – fotografišite-crtajte-postavljajte pitanja-ali iznad svega, nemojte se razboleti...'"

Ostala je na putu šest nedelja. Nije se razbolela. Svoje zanimljive doživljaje opisala je 1936. godine u knjizi "Glave i pisma" u poglavlju "Glad na Balkanu".

U okviru ciklusa Zelena debata, tribina "Snovi od blata, kuće od "zlata" biće održana u utorak, 17. aprila u 17.30 časova u Likovnom salonu Kulturnog centra Novog Sada. Autor i moderator je Danilo Koprivica, a gosti na tribini biće Marina i Vuk Krstić (Hopovo) i Dragana Kojičić, arhitekta, "Centar za zemljanu arhitekturu" (Mošorin).

Dvadeset treća po redu Zelena debata, pripada mini-serijalu "I priroda i društvo", a priča o ljudima opredeljenim da im život u prirodnom okruženju bude svakodnevica.

I na ovoj sesiji, imaćete priliku da čujete dve, na prvi pogled veoma slične priče. Priče svestranih, obrazovanih ljudi, svetskih putnika, neumornih istraživača, koji za svoj odlazak van grada, imaju drugačiji "alibi".

Na talasima životnog mora, sa juga Afrike, pa preko Kotora, Krstići su uplovili u mirnu fruškogorsku luku i nastanili se na Hopovu. Na Sunčanoj strani, nedaleko od Beograda, a blizu Novog Sada. Marina je prevodilac i turistički vodič, posvećena imanju koje vidi kao veliku permakulturnu baštu. Vuk je na javi arhitekta, a u živim snovima je svestrani umetnik i zanatlija-istraživač, spreman da se uhvati u koštac sa samoizgradnjom kuće od slame i blata, ali i sa proizvodnjom vina i rakije.

Arhitektura, umetnost i afrička iskustva bila su presudna da se porodica Kojičić nastani u Mošorinu. Bojan je istoričar umetnosti, a Dragana arhitekta, specijalista za zemljanu arhitekturu, predsednik Kluba finih zanata. Ona je svestrana osoba, koja ide u susret novim profesionalnim i životnim izazovima, osoba čija je pozitivna energija prepoznata izvan naših granica. Dragana će nam, između ostalog, ispričati kako je stara blatna kuća u Mošorinu postala važan centar zemljane gradnje, a svojim pozitivnim iskustvom, zasigurno će ohrabriti sve one, kojima samo malo nedostaje da donesu važne i hrabre životne odluke.

Ovo neće biti samo priča o interesantnim profesionalnim izazovima, hrabrim ličnim odlukama i tehničkim aspektima života van urbanih sredina, nego i nova priča o ljudskoj i profesionalnoj solidarnosti, koja je i ovaj put od poslovnih saradnika načinila divne prijatelje.

Tribina "Bučno spavanje i uticaj na kvalitet života" biće održana u utorak, 17. aprila u 19 časova u Likovnom salonu Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač je akademik dr Novak Vukoje, član Evropske akademije nauka i otorinolaringolog.

Autor će govoriti o brojnim uzrocima bučnog spavanja, njihovim implikacijama na zdravlje, uticaju "testerisanja" na bračni i porodični život, na radnu aktivnost, kvalitet života, dugovečnost i dr. Biće reči o učestalosti ove pojave s obzirom na pol, dob, rasu, intezitetu buke koju proizvode hrkači, o dijagnostici i lečenju, itd. Tema zanimljiva, problem sve prisutniji. Hrkanje je na četvrtom mestu uzroka za razvod braka. Bilo je i ubistava zbog ove pojave. Govoriće se o spravama i napravama protiv hrkanja, hirurškom lečenju i dr.

Dr Vukoje je objavio brojne radove u vezi sa ovom problematikom, napisao četiri knjige i prvi je na prostorima bivše SFRJ operisao pacijenta koji je patio od notornog hrkanja i pauza u disanju. Dobitnik je međunarodnog priznanja za inovativnu operaciju hrkanja. Više na sajtu www.pobedimohrkanje.com.

Koncert pijanistkinje Nere Beljanski biće održan u utorak, 17. aprila u Velikoj sali Kulturnog centra Novog Sada s početkom u 20 sati. Ulaz je slobodan.

Pijanistkinja i kompozitor, Nera Beljanski, posle završenih studija na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, aktivno se bavi klavirskom pedagogijom.

Godine 2009. osniva vokalno-instrumentalni sastav Moraitika, sa kojim izvodi svoju muziku. Ovaj sastav ostvario je dva studijska albuma - Vrata mora (The Door Of The Sea), objavljen za WMAS Records (2013) i album In the moon drops (2015) objavljen pod okriljem kuće Rok svirke rekords. Ovaj sastav je od 2011. godine član World Music asocijacije Srbije. Iza njih su brojni nastupi na "world music" i džez festivalima, kao i gostovanja u televizijskim i radio programima. Nera Beljanski trenutno izvodi svoju muziku kao solista, pripremajući treći studijski album pod nazivom Nebeska ljuljaška.

Predstava "Pipi Duga Čarapa" u izvođenju glumice Jelice Brestovac biće izvedena u utorak, 17. aprila u Velikoj sali Kulturnog centra Novog Sada sa početkom u 9.30 časova. Predstava traje 45 minuta. Za režiju je zadužen Cvetin Aničić, dok je scenografiju uradila Aleksandra Kuđeljić. Cena pojedinačne karte iznosi 200 dinara i može se kupiti pred sam početak predstave. Na grupne posete (više od 50 osoba), cena je 180 dinara.

"Pipi Duga Čarapa" je lepa, duhovita, vesela, interaktivna priča, koja govori o neobičnoj devojčici i njenim avanturama. Predstava podstiče decu na maštu i igru, i ono, što je jako važno, budi svest o jednakosti, prihvatanju različitosti, o ljubavi prema svim ljudima na planeti, kao i prema životinjama. Predstava ima dosta muzike iz dalekih krajeva sveta, a Pipi tako snažno i maštovito dočarava te svetove, da svako, uz malo mašte, može da ih doživi. Deca aktivno učestvuju tokom cele predstave. Važno je drugarstvo, igra, ljubav prema celom svetu. To je i poruka ove predstave.

Premijera je izvedena u Novom Sadu, na sceni "Laza Kostić", u martu prošle godine, odakle je krenula na svoju turneju.

Često je na repertoaru Pozorišta lutaka "Pinokio" u Zemunu, kao i na sceni Kulturnog centra Novog Sada.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.