Izvor: B92, 04.Sep.2017, 17:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vulin o rangiranju vojske HR ispred srpske: Nije jača
Beograd -- Istraživanje organizacije Global Firepower, prema kojem je Srbija zauzela 83. poziciju na rang-listi najjačih armija sveta za 2017. godinu, nije pouzdano.
To je izjavio ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin.
Prema tom istraživanju, Vojska Srbije se našla ispred vojske većine zemalja regiona, ali i iza Hrvatske.
Ministar pretpostavlja da su navodi dati, inače, u hrvatskom Globusu, zasnovani na analizi koja se može naći na sajtu "globalni >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << indeks vatrene moći'', što je, objašnjava, jedan od brojnih foruma koji se bave ovom problematikom na osnovu sopstvene metodologije, izrađene mimo standardnih metoda, što NATO-a, što ruskih, "a na bazi javno dostupnih i često neproverenih podataka i pretpostavki".
"Naše standardne analize pokazuju da u ovom trenutku Srbija u odnosu na Hrvatsku ima prednost kako po ukupnom relativnom koeficijentu vatrene moći i sposobnosti svog naoružanja i vojne opreme, tako i u većini pojedinačnih grupa naoružanja i vojne opreme (8 od 10)", ističe Vulin u izjavi za javnost, dostavljenoj Tanjugu.
"Ako bismo analizirali situaciju nakon realizacije srednjoročnog plana opremanja, kako Vojske Srbije tako i Oružanih snaga Republike Hrvatske, i to koristeći istu metodologiju, videli bismo da bi i tada prednost bila značajno veća u našu korist u svim oblastima", tvrdi ministar Vulin.
Inače, među 133 najjače armije sveta, Slovenija je zauzela 113. mesto, Bosna i Hercegovina 121, a Makedonija 122. mesto, dok je jedino Hrvatska bolje rangirana od naše zemlje u regionu, budući da joj je pripalo 68. mesto.
Prema tom istraživanju, Sjedinjene Američke Države imaju najmoćniju vojsku na svetu, dok su Rusija i Kina na drugom i trećem mestu.
U prvih deset nalaze se vojske Indije, Francuske, Velike Britanije, Japana, Turske, Nemačke i Egipta.
Listu su sastavili vojni eksperti koji su, prilikom rangiranja, uzeli u obzir preko 50 faktora, odnosno ne samo količine oružja, nego i njegovu raznovrsnost, brojnost aktivnog sastava oružanih snaga, kao i rezervista, finansiranje vojne industrije, transportnu infrastrukturu zemlje, eksploataciju nafte i druge faktore koji utiču na odbrambenu sposobnost zemlje.
Stručnjaci nisu uzimali u obzir nuklearno oružje, ali su nuklearne sile dobile dodatne bodove. Takođe, u obzir su uzeti geografski položaj zemlje, logistička fleksibilnost i količina prirodnih resursa.
Zemlje NATO-a dobile su bonus zbog mogućnosti raspolaganja sredstvima iz zajedničkih resursa Severnoatlantskog saveza.
.jpg)
