Vremeplov (29. septembar 2011)

Izvor: RTS, 29.Sep.2011, 09:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov (29. septembar 2011)

Na današnji dan 1547. godine rođen španski pisac Migel de Servantes, a 1839. Mihailo Valtrović, arheolog i istoričar umetnosti, upravnik Narodnog muzeja. Specijalna brigada Vojske Srbije osnovana 2006. godine.

Španski pisac Migel de Servantes, autor "Don Kihota", prvog realističkog romana španske književnosti rođen je na današnji dan 1547. godine. Bio je komornik i sekretar rimskog kardinala Đulija >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Akvavivija, zatim vojnik i učestvovao je u pomorskoj bici kod Lepanta 1571. Pri povratku u Španiju 1575. uhvatili su ga pirati i odveli u Alžir, gde je pet godina proveo u ropstvu dok njegovi rođaci nisu sakupili novac za otkup. Živeći u bedi morao je da prihvati posao koji donosi malo novca a dosta omraze: postao je agent za nabavku žita i ulja za Špansku armadu. Poslodavci nisu bili zadovoljni pa je zatvoren i čak isključen iz crkve. Potom se ponovo prihvatio sličnih poslova, ali ga je siromaštvo pratilo do smrti. Njegov književni rad veoma je raznovrstan - pisao je romane, drame, komedije, pripovetke i pesme. U "Don Kihotu", u formi kritike preživelih srednjovekovnih vrednosti Španije prikazao je svevremene i opšte ljudske probleme na neprevaziđen način. Ostala dela: romani "Galateja", "Persiles i Sigismunda" (preteča modernog avanturističkog romana), zbirka 12 pripovedaka "Uzorne pripovetke", istorijska drama "Numansija", psihološka komedija "Blaženi raspusnik", komedija karaktera "Pedro de Urdemalas", poema "Putovanje na Parnas". Umro je u Madridu 1616. godine.

Srpski arheolog i istoričar umetnosti Mihailo Valtrović rođen 1839. godine. Bio je prvi profesor arheologije na Velikoj školi u Beogradu, upravnik Narodnog muzeja, osnivač Srpskog arheološkog društva, član Srpske kraljevske akademije. Pokrenuo je časopis "Starinar" i među prvima istraživao srpsku srednjovekovnu arhitekturu i umetničko-zanatske predmete iz srednjeg veka. Tvorac je idejnog i likovnog rešenja ordena Kneza Lazara - najraskošnijeg ordena Kraljevine Srbije i Jugoslavije. Dela: "Građa za istoriju umetnosti u Srbiji", "Pogled na staru srpsku crkvenu arhitekturu". Umro je 1915. godine u Beogradu.

1518. - Rođen Jakopo Robusti Tintoreto, italijanski slikar

(Venecija, 29. 09. 1518 - Venecija, 31. 05. 1594)

1888. - Rođen Živko Jovanović, političar i publicista

(Šabac, 29. 09. 1888 - Beograd, 27. 03. 1923)

1902. - Umro Emil Zola, francuski književnik

(Pariz, 02. 04. 1840 - Pariz, 29. 09. 1902)

1912. - Rođen Mikelanđelo Antonioni, italijanski filmski reditelj i scenarista, dobitnik "Oskar"-a (Ferara, 29. 09. 1912 - Rim, 30. 07. 2007)

1913. - Umro Rudolf Dizel, nemački inženjer i pronalazač, konstruktor motora sa unutrašnjim sagorevanjem (Pariz, 18. 03. 1858 - Antverpen, 29. 09. 1913)

1922. - Rođena Olga Jevrić, vajar, akademik (Beograd, 29. 09. 1922)

1930 - Umro Ilja Jefimovič Rjepin, ruski slikar

(Čugujev, 05. 08. 1844 - Kuokala, 29. 09. 1930)

1936. - Rođen Silvio Berluskoni, italijanski političar i državnik, premijer Italije (Milano, 29. 09. 1936)

1943. - Rođen Leh Valensa, poljski sindikalni lider i državnik, predsednik Poljske (Popovo, 29. 09. 1943)

1949. - Rođena dr Jelena Guskova,  ruska istoričarka, direktor Centra za izučavanje balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka, akademik (Moskva, 29. 09. 1949)

1954. - Osnovana Evropska agencija za nuklearna istraživanja - CERN

1956. - Rođen lord Sebastijan Kou, britanski atletičar, svetski i olimpijski šampion (London, 29. 09. 1956)

1996. - Umro Endo Sjusaku, japanski književnik

(Tokio, 27. 03. 1923 - Tokio, 29. 09. 1996)

1997. - Umro Roj Lihtenštajn, američki pop - art slikar

(Njujork, 27. 10. 1923 - Njujork, 29. 09. 1997)

2006. - Osnovana Specijalna brigada Vojske Srbije

2007. - Umrla Lois Maksvel, kanadska filmska glumica, "Mis Manipeni" iz filmova o Džemsu Bondu (Kičner, 14. 02. 1927 - Frimentl, 29. 09. 2007)

2008. - Predstavnici Vlade Srbije i italijanske Fijat grupe potpisali su u Beogradu Ugovor o zajedničkom ulaganju u kragujevačku fabriku "Zastava".

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.