[ANALIZA] Ako Srbija zaista kupi Pancir S1M: Sva unapređenja u odnosu na verziju sistema koju već imamo

Izvor: TangoSix.rs, 16.Sep.2021, 09:53

[ANALIZA] Ako Srbija zaista kupi Pancir S1M: Sva unapređenja u odnosu na verziju sistema koju već imamo

Tango Six je u jučerašnjem tekstu ukratko analizirao najave nabavki naoružanja i vojne opreme za Vojsku Srbije na prikazu naoružanja Vojske Srbije na Ušću, a povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, od strane predsednika republike.
Ja ću se danas osvrnuti na najavu nabavke novije verzije raketnog sistema PVO Pancir. Iako nemamo potvrdu, sasvim je moguće, a i realno da se radi o verziji Pancir S1M. Pokušaću da bliže pojasnim razlike između verzije >> Pročitaj celu vest na sajtu TangoSix.rs << S1M i Pancir S1(E) koju Vojska Srbije sada poseduje i prednosti koje noviji sistem pruža. Za Tango Six sam već pisao analize o prednostima i manama Pancira koji smo već kupili.
Moramo naglasiti da je na ovogodišnjem forumu “Armija-2021“ objavljeno da je potpisan prvi ugovor za nabavku nove, modernozovane varijante Pancira sa oznakom Pancir-S1M, i moguće je da je prvi korisnik upravo Srbija.
Verzija Pancir S1M ima isti dvostrani osmatračko-akvizicijski radar kao i Pancir S1(E) koji se već nalazi u našim oružanim snagama, konstrukcije PFAR (pasivna fazna antenska rešetka). Ovaj radar ima, prema dostupnim podacima, mogućnost otkrivanja ciljeva veličine lovca na daljinama do 47 km. S obzirom na svoju dvostranu konstrukciju, u mogućnosti je da veoma brzo vrši pretraživanje, otkrivanje, identifikaciju, označavanje (akviziciju) i predaju ciljeva radaru za praćenje ciljeva i navođenje raketa (u nastavku: nišanski radar) na zahvat i dejstvo, odnosno da značajno skrati vreme reakcije sistema.
Sa druge strane, ima novi nišanski radar, konstrukcije PFAR (pasivna fazna antenska rešetka), ali refleksnog tipa. Nišanski radar na Panciru S1M se razlikuje od verzije u našem naoružanju, utoliko što je radar na Panciru S1(E) iako takođe PFAR konstrukcije, prohodnog (prolaznog) tipa, koji omogućava efikasno dejstvo protivvazduhoplovnim raketama na daljinama do 20 km, umesto 30 km na Panciru S1M. Pominje se i povećanje dejstva raketama po visini do 18 km (dok verzija Pancir S1(E) do 15 km). Novi nišanski radar takođe omogućava pravovremeno otkrivanje ciljeva sa veoma malim odraznim površinama.
Naš Pancir juče na Ušću / Foto: Zoran Vukosavljević, Tango Six Što se tiče raketa, Pancir S1M može dejstvovati i raketama 57E6, koje koristi Pancir S1(E), ali koristi i novije rakete povećanog dometa po daljini (i visini), a koje se, kako je otkriveno na izložbi naoružanja “Armija-2021” sada označavaju kao 57Э5М-Е. Ovo poslednje “E” označava izvoznu verziju rakete.
Zaštita posluge je takođe poboljšana. Borbeni sistem je smešten na vozilu koji čini šasija KamAZ-53958 „Tornado“, 8×8 sa nosivošću od 25 tona, za razliku od šasije KamAZ 6560 na kojoj je smešten Pancir S1(E). Kabina posluge je malo odvojena od samog radarskog i borbenog kompleta (vozilo je duže), a kabina je spojena sa „Tajfunom-K“, u potpunosti je oklopljena i može da izdrži udar oklopno-probijajućeg zapaljivog metka iz snajperske puške „Dragunov“.
Prema rečima specijalista predstavnika proizvođača sistema PVO Pancir S, rakete su dodatno poboljšane načinom aktiviranja u blizini letelice i načinom i uglovima rasipanja fragmenata rakete, koji formiraju oblak šrapnela ispred cilja, pa prolaskom kroz tu zonu sa velikom verovatnoćom cilj bude pogođen i uništen. Pritom, što se cilj kreće većom brzinom, to je i brzina sudara sa šrapnelima veća, a time i pričinjena šteta.
Specijalisti napominju i veću teorijsku brzinu dejstva dvocevnih topova kalibra 30 mm, modifikovanu municiju koja je takođe još uspešnija u dejstvu protiv rojeva bespilotnih letelica i projektila, na daljinama do 4 km i visinama do 3 km. Korekcija vatre vrši se na osnovu brzine projektila. Podatak ide u centralni računar koji po podacima odstupanja brzina od tabličnih koriguje putanju i to je koriguje tako da trajektorija bude nominalna, tablična. Sve je automatizovano, sekvence očitavanja brzina su sa svakim osmim zrnom, u sekundama to je pri maksimalnoj kadenci svakih približno 200 milisekundi. Znači računar radi korekturu paljbe, tačnije menja poziciju cevi da bi povećao preciznost. Topovi su, pored ove namene, takođe veoma korisni u odbrani konvoja na maršu od napada sa zemlje, diverzantskih napada i slično.
Sve navedeno urađeno je, između ostalog i na osnovu iskustava iz borbene upotrebe sistema Pancir S1(E) u sukobima na Bliskom istoku i severu Afrike, da bi se na dronove i ostale pretnje iz vazdušnog prostora (ali i sa zemlje) moglo još efikasnije dejstvovati, na većim daljinama i visinama, ali da se smeštajem kabine sa povećanom zaštitom na šasiju “Tornada”, poveća sigurnost i bezbednost članova posade.
Zoran Vukosavljević, bivši pripadnik raketnih jedinica PVO Vojske Jugoslavije, učesnik borbenih dejstava tokom NATO agresije i vrsan poznavalac PVO tematike ekskluzivni je Tango Six kolumnista.
Zoran je koautor knjige „Nebeski štit sa zemlje – Samohodni raketni sistem 2K12 Kub/Kvadrat“ i administrator grupe o PVO tehnici na Fejsbuku.
Pratite Tango Six i na društvenim mrežama. Na Instagramu, Jutjubu, Tviteru i Fejsbuku.
The post [ANALIZA] Ako Srbija zaista kupi Pancir S1M: Sva unapređenja u odnosu na verziju sistema koju već imamo appeared first on Tango Six.

Nastavak na TangoSix.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta TangoSix.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta TangoSix.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.