Izvor: Nezavisne Novine, 17.Maj.2018, 11:52 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zvizdić na sjednici Parlamenta BiH: Zaustavićemo protok migranata
SARAJEVO - Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao je danas kako će BiH zaustaviti protok migranata na svakom dijelu teritorije koji ne predstavlja zvanični granični prijelaz.
"Nećemo dozvoliti prelazak migrantima preko ilegalnih prijelaza na granici BiH sa Srbijom i Crnom Gorom", rekao je Zvizdić.
On je na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kazao kako najviši procenat migranata (30 posto) dolazi iz Sirije i da je najveći >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << broj prelazaka zabilježen na granici BiH sa Srbijom, Crnom Gorom i u konačnici Hrvatskom.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH kazao je da su aktuelne tri rute i to jedna prema Bijeljini, druga prema Višegradu i Zvorniku i treća prema Trebinju.
"Najdominantnija je ona koja ide prema Višegradu i Zvorniku. Odatle se migranti upućuju ka Sarajevu i Unsko-sanskom kantonu", kazao je Zvizdić.
Istakao je da je Koordinacioni štab kojim upravljaju državne institucije sada u funkciji te da je usvojen Nacrt plana hitnih mjera koji će biti dopunjen u skladu sa prijedlozima nižih nivoa vlasti. Njime je predviđeno da se Graničnoj policiji BiH dodijele i policijski službenici drugih agencija.
"Zaustavit ćemo protok migranata na svakom dijelu teritorije koji ne predstavlja zvanični granični prijelaz. Idemo u tri pravca, da očuvamo nivo humanosti, zatim sigurnost i poštivanje naših zakona i međunarodnih pravila", rekao je Zvizdić.
Zaključio je kako će BiH poslati note Srbiji i Crnoj Gori u vezi s pokušajima da određene grupe migranata preusmjere u našu zemlju.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić rekao je danas u Sarajevu da informacije sa terena i analitičari govore da u BiH već do sada ima više od 30.000 ilegalnih migranata, ali da se to krije
On je u okviru rasprave o utvrđivanju dnevnog reda današnje sjednice Predstavničkog doma istakao da nema urgentnijeg posla od rasprave o migrantskoj krizi u Parlamentarnoj skupštini BiH kako to ne bi predstavljalo bezbjednosni i svaki drugi problem.
Špirić je podsjetio da je prije dva mjeseca tražio da u dnevni red bude uvrštena tačka o stanju bezbjednosti u BiH, povodom alarmantnih izjava i izvještaja Ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića.
"Prije mjesec dana postignuta je saglasnost da se ta tačka nađe na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma i čudi me da je Kolegijum doma tek sada odlučio da zatraži informaciju od Savjeta ministara kako bi se ta tačka našla na dnevnom redu ko zna koje sjednice Savjeta ministara", naglasio je Špirić.
On je podsjetio da je prije dva mjeseca skrenuo pažnju da ministar bezbjednosti konstantno upozorava javnost na postojanje opasnosti po bezbjednost građana zbog, kako je tvrdio, paravojnih i paraobavještajnih informacija, te istaknutih pojedinaca i analitičara, koji, prema njegovom mišljenju, podrivaju segment bezbjednosti u BiH.
Trenutno traje rasprava o dnenvom redu.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a pitala je Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zašto ovo ministarstvo ne informiše institucije entiteta o kontroli i nadzoru proizvodnje i prodaje oružja, kao i o količinama tog oružja, uključujući i ono koje lider SDA Bakir Izetbegović naziva "oružje za ne daj Bože".
Šarović je rekao da je ova oblast regulisana zakonom koji je donio parlament BiH 2009. godine.
"Dozvole za proizvodnju daju se samo u izuzetnim slučajevima, što je, takođe, regulisano zakonom. Za obavljanje stalnog tekućeg nadzora i informisanja o proizvodnji zadužena su nadležna entitetska ministarstva, a riječ je o 35 preduzeća, od kojih su većina u Republici Srpskoj", naveo je Šarović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa može u svakom trenutku da organizuje vanrednu kontrolu i nadzor.
Majkićeva nije bila zadovoljna Šarovićevim odgovorom, jer, kako kaže, nije dobila konkretne podatke.
Pitanje izbjegličke krize u BiH i regionu, te više zakonskih prijedloga na dnevnom su redu današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Poslanici bi trebalo da razmotre informaciju Vijeća ministara o sprovođenju plana hitnih mjera i realizaciji aktivnosti navedenih u informaciji o procjenama i mogućnostima BiH u vezi s pitanjem izbjegličke krize u regionu i EU, te pregledu situacije u vezi s migrantskom krizom na zapadnobalkanskoj ruti.
Na dnevnom redu je i zahtjev Vijeća ministara za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH.
Predloženim zakonom sprovodi se odluka Ustavnog suda BiH i njime se propisuje sadržaj pisanog zahtjeva u vezi s tajnim prikupljanjem podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje, te uvodi ograničenje ukupnog trajanja ove mjere.
Prema izmjenama zakona, nalog može biti odobren za period do 60 dana, a u slučaju potrebe za produženje mjera, na pisani obrazloženi prijedlog generalnog direktora, sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana, s tim da odobrene mjere mogu trajati ukupno najduže 48 mjeseci.
Ustavni sud BiH prošle godine prihvatio je apelaciju zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Borjane Krišto i proglasio neustavnim tri odredbe Zakona o OBA.
Poslanici bi u drugom čitanju trebalo da se izjasne o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, kojima se predviđa produženje trajanja službe profesionalnih vojnih vojnika.
Ovim izmjenama maksimalna dužina trajanja službe vojnika pomjera se do navršenih 40 godina, s dosadašnjih 35, odnosno 38 godina, čime BiH slijedi praksu zemalja regiona.
Istovremeno se propisuje procedura za produženje ugovora u pogledu ispunjavanja psihofizičkih standarda, što će omogućiti kontinuiranu spremnost vojnika u izvršavanju zadataka i, uz njihovo stečeno iskustvo, dodatano ojačati Oružane snage BiH.
Dopunama Zakona, između ostalog, pomjera se i dužina trajanja službe vojnika u rezervnom sastavu sa 35 na 40 godina života. Predstavnički dom trebalo bi da obavi raspravu o izvještaju Evropske komisije za BiH za 2018. godinu, u kojem je, između ostalog, konstatovano da se BiH nalazi u ranoj fazi provođenja reforme javne uprave, te da je određen pomak postigut u pravosudnom sistemu, ali da reforme generalno sporo napreduju.
Naglašeno je da postoji određeni nivo pripreme kada je riječ o borbi protiv korupcije, ali da je ona široko rasprostranjena te je zbog toga i dalje izražena zabrinutost.
Nastavak na Nezavisne Novine...
