Izvor: Politika, 08.Dec.2007, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zuko Džumhur na marki
Poštanskom markom od 1 KM, pošta Bosne i Hercegovine je u okviru izdanja "Znamenite ličnosti" prikazala lik Zuka Džumhura, slikara i karikaturiste, novinara, pisca i putopisca, sa slikom rodne kuće u pozadini.
Zulfikar Zuko Džumhur rođen je 24. septembra 1920. godine u Konjicu, u staroj i uglednoj porodici. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, gde mu je otac Abduselam radio kao imam. Za vreme više gimnazije bio je u Sarajevu – završio 1939. godine. Počeo >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << je da studira prava, ali je prešao na Likovnu akademiju u Beogradu koju je završio u klasi Petra Dobrovića.
Prve crteže objavio je u "Narodnoj armiji" 1947. godine. Kao saradnik dnevnih i nedeljnih listova objavljivao je karikature i ilustracije, naročito je imao uspeha u političkim karikaturama (ukupno više od deset hiljada karikatura). Sarađuje u "Ježu", "Borbi", "Politici", "Oslobođenju", reviji "Danas", NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavljuje prozu (putopise, beleške, pripovetke) u "Književnim novinama" i "Politici". Oktobarska nagrada 1956. Izlaže redovno na izložbama ULUS-a (crtež, bojene površine, kolaž). Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove ("Miris dunja", 1982, sa Milenom Dravić, Mustafom Nadarević, Irfanom Mensurom i Draganom Nikolićem i ranije, 1969, "Horoskop" sa Milenom Dravić, Pavlom Vuisićem i Mišom Janketićem). Uradio je trideset pet scenografija za pozorište, a poslednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serije "Hodoljublje". Zajedno sa Momom Kaporom autor je knjige "Zelena čoja Montenegra". Inače, napisao je: "Nekrolog jednoj čaršiji", "Pisma iz Azije" (dosta je putovao po arapskim zemljama), "Hodoljublja", "Putovanja bijelom lađom", "Pisma iz Afrike i Evrope", "Stogodišnje priče", "Adakale", a posthumno su objavljena "Izabrana dela" (1991) i "Putopisi" (1997), u okviru edicije "Bošnjačka književnost u 100 knjiga". Naime, Zuko Džumhur je 29. novembra 1989. godine preminuo u Herceg Novom i sahranjen istog dana u rodnom Konjicu.
Dugogodišnji žitelj Beograda, bio je poznat kao duhovit čovek i veliki boem.
V. P.
[objavljeno: 08.12.2007.]
